Prema posljednjim podacima DZS-a o kretanju (ne)zaposlenosti, objava stope registrirane nezaposlenosti potvrdila je očekivani pad u rujnu, na što je prethodno upućivala i statistika HZZ-a, zabilježivši u promatranom mjesecu pad broja nezaposlenih za 3.934 osobe (-2,6%) u odnosu na kolovoz. Registrirana stopa nezaposlenosti, koja predstavlja odnos broja nezaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo, spustila se na 8,8% pri čemu se broj aktivnog stanovništva spustio za 10.129 osoba (-0,6%) u odnosu na kolovoz, a iznosio je 1.676.151. Završetak glavne turističke sezone rezultirao je već uobičajenim smanjenjem zaposlenih radnika na sezonskim poslovima. Stoga ne iznenađuje i pad broja ukupno zaposlenih koji se u rujnu spustio za 6.195 osoba (-0,4%).

Ipak, na godišnjoj razini nastavila su se negativna kretanja te je rujanska stopa nezaposlenosti za 2,1pb viša nego u istom mjesecu prošle godine. Rast stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je snažnijeg rasta broja nezaposlenih u odnosu na rast broja aktivnog stanovništva. Uz snažan godišnji rast broja nezaposlenih po dvoznamenkastim stopama (31,2%) koji je prisutan od travnja, broj aktivnog stanovništva zabilježio je tek blagu godišnju stopu rasta od 0,2%. Nadalje, prosječna stopa nezaposlenosti u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 8,9% dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 7,8%.

Promatrajući broj zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u, uz ukupni mjesečni rast od 0,1%, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zabilježile su najveći doprinos rastu (1,4% u odnosu na kolovoz). Međutim, na godišnjoj je razini upravo u tim djelatnostima zabilježen najsnažniji pad, od 19,7%. Navedeno ne iznenađuje budući da su to djelatnosti koje generiraju najveći broj sezonskog zapošljavanja, a upravo su one i najpogođenije krizom uzrokovanom pandemijom. S druge strane, ukupan godišnji pad broja zaposlenih u pravnim osobama (-3,5%) ublažen je ponajprije pozitivnim doprinosom u kategoriji informacije i komunikacije s godišnjim rastom od 2,3%.

Unatoč krhkom i usporenom gospodarskom oporavku uz izostanak značajnijeg sezonskog rasta zaposlenih, jače priljeve u evidenciju nezaposlenih osoba sprječavaju Vladine izdašne mjere potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19 koje su produžene do kraja godine, a najviše ih koriste mikro i mali poduzetnici.

Posljednje Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta (jučer javno predstavljene) odnose se na mogućnost skraćivanja radnog vremena te povećanje i stupnjevanje postojećih mjera sukladno padu prometa, a primjenjuju se od 1. listopada pa do kraja godine. Kod mjere skraćenog radnog vremena, dosadašnjih 50% povećava se na 70% te se smanjuje potrebna dokumentacija u svrhu jednostavnije provedbe. Maksimalna potpora po radniku podignuta je s 2.000 na 2.800 kuna. S druge strane, uvodi se stupnjevanje potpore sukladno stopi pada prometa (2.000 kuna za pad prometa od najmanje 40% pa do 4.000 kuna za pad prometa od 60% ili više), pri čemu su korisnici potpore oslobođeni plaćanja doprinosa na sve iznose.