Prema podacima koje je objavila središnja banka, u trećem prošlogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina zabilježile su pad u odnosu na drugo tromjesečje, dok su u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine nastavile godišnji rast. Naime, indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući i vrijednost zemljišta), u razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine zabilježio je pad od 0,6% u odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje. Time je prekinut pozitivan trend rasta cijena na tromjesečnoj razini koji je bio prisutan prethodnih osam tromjesečja, odnosno od trećeg tromjesečja 2018. godine.

U odnosu na isto razdoblje 2019. godine, nakon rasta u drugom tromjesečju od 8,3%, u trećem tromjesečju 2020. godišnja stopa rasta usporila je na 6,9%. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu i na Jadranu.

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do rujna 2020. indeks cijena stambenih nekretnina u prosjeku je viši za 8,1%.

U odnosu na tromjesečje ranije, cijene novih stambenih objekata u trećem tromjesečju 2020. bile su niže za 0,5% dok su one postojećih stambenih objekata zabilježile pad od 0,7% (u drugom tromjesečju zabilježen je rast od 3,4% kod novih odnosno 1,6% kod postojećih stambenih objekata). S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, nakon rasta od 4,5% u drugom tromjesečju, novi stambeni objekti zabilježili su porast od 1,6% dok su postojeći stambeni objekti usporili s 8,8% na 7,6%, nastavivši time trend pozitivnih stopa dvadeseto tromjesečje zaredom.

U Gradu Zagrebu zabilježeno je usporavanje rasta na godišnjoj razini treće tromjesečje zaredom (s 8,7% na 5,7%) dok je na Jadranu zabilježeno blago ubrzavanje rasta cijena drugo tromjesečje zaredom, a iznosilo je 7,5% (u drugom tromjesečju 5,9%). Nakon povijesno snažnog godišnjeg rasta od 13,4% u drugom tromjesečju, u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježeno je usporavanje rasta na 9,0%.  

Očekujemo da će i podaci za posljednje tromjesečje ukazati na nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, iako sporijom dinamikom, stoga na razini cijele 2020. očekujemo rast cijena stambenih nekretnina za 7,3%. Značajnije promjene na tržištu nekretnina i odmak od trenutnih kretanja ne očekujemo ni tijekom 2021. Naime, u našem osnovnom scenariju (koji uključuje početak oporavka u ovoj godini) ne očekujemo da će COVID-19 kriza imati značajan nepovoljan utjecaj na tržište nekretnina kao i građevinski sektor u cjelini. U prilog našim očekivanjima ide i učinak vrlo niskih kamatnih stopa na štednju, što za neke investitore, uzimajući u obzir visoku razinu rentijerskog mentaliteta, kupnju nekretnina čini poželjnom investicijom. Povećanu potražnju i rast cijena podupire i visoka razina likvidnosti kao i konvergencija cijena stambenih nekretnina prema prosjeku EU-a. Konačno, i nastavak Vladinih subvencija za stambene kredite (tzv. APN) pridonijet će rastu potražnje i blagim pritiskom na rast cijena stambenih nekretnina.

U srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi očekujemo da će kretanje cijena nekretnina prvenstveno biti određeno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i turizmom.

Kada govorimo o potresima koji su u ožujku 2020. pogodili Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju očekujemo da oni neće imati izravan utjecaj na kretanje cijena, samo bi postojeća segmentacija cijena na tržištu stambenih nekretnina mogla postati još izraženija gdje će u fokus doći novije i kvalitetnije nekretnine te će vjerojatno zabilježiti dodatni rast cijena. Zbog ionako niske likvidnost tržišta nekretnina na područjima pogođenim potresima krajem 2020. (Sisačko-moslavačka županija) utjecaj na kretanje indeksa cijena nekretnina će izostati.