Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke na kraju veljače iznosila je 174,2 mlrd. kuna. Uz pad od 2,9 mlrd. kuna ili 1,7% u odnosu na siječanj, ukupna aktiva središnje banke na godišnjoj je razini bila viša za 25,3 mlrd. kuna, čime je zabilježila usporavanje godišnje stope rasta sa siječanjskih 21,4% na 17,0%.

Istovremeno, inozemna aktiva središnje banke, koja predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, a u ukupnoj aktivi krajem veljače činila je udio od 86,0%, također je zabilježila mjesečni pad, spustivši se na 149,8 mlrd. kuna. Uz pad na mjesečnoj razini od 2,9 mlrd. kuna ili 1,9%, godišnja promjena zabilježila je rast od 2,7 mlrd. kuna odnosno 1,8%. Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem veljače iznosile su 19,5 mlrd. eura, što predstavlja pad od 214,3 mil. eura odnosno 1,1% u odnosu na mjesec ranije, dok u odnosu na veljaču prošle godine predstavlja rast od 59,0 mil. eura ili 0,3%.

Kako inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju veljače oslabila 0,3% u odnosu na siječanj dok je u odnosu na veljaču 2020. oslabila 1,7%).

Posljednji tjedni podaci središnje banke za 2. travanj ukazuju na rast međunarodnih pričuva koje su se popele na razinu od 21,109 mlrd. eura, čime su dosegnute razine posljednji puta zabilježene u listopadu 2019. godine. Bruto međunarodne pričuve krajem 2020. premašile su razinu s kraja 2019. godine. Pri tome je rast bruto međunarodnih pričuva tijekom posljednja dva mjeseca 2020. godine, prema navodima iz središnje banke, rezultat priljeva sredstava iz fondova EU-a ali i devizne intervencije središnje banke tijekom prosinca na kojoj je Hrvatska narodna banka u cilju očuvanja stabilnosti tečaja na tržištu otkupila 130 milijuna eura. HNB je ove godine prvi puta intervenirao na deviznom tržištu 8. travnja te je u cilju očuvanja stabilnosti tečaja kune bankama prodao 190 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,570405 kuna za euro, povukavši iz financijskog sustava otprilike 1,44 mlrd. kuna.

I u godini pred nama dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostat će neupitna te u slučaju pritisaka na kunu u bilo kojem smjeru možemo očekivati nove aktivnosti HNB-a na deviznom tržištu kroz prodaju/kupnju deviza što bi posljedično utjecalo i na kretanje međunarodnih pričuva.