Uz smanjenje za 1,9 mlrd. kuna (-0,9%) u odnosu na listopad, ukupna aktiva središnje banke na godišnjoj je razini bila viša za 42,4 mlrd. kuna (+25,3%). U odnosu na kraj 2020. povećanje je iznosilo 37,3 mlrd. kuna (+21,6%). Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 89,7% na kraju studenog) bila na razini od 188,7 mlrd. kuna što je za 1% niže u odnosu na listopad te 31,6% odnosno 27,1% više u odnosu na studeni 2020. te u odnosu na kraj 2020. Ostale sastavnice aktive središnje banke zabilježile su smanjenje kako na godišnjoj razini tako i u odnosu na kraj 2020.

Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva koje su se krajem studenog blago smanjile za 1,1% u odnosu na listopad na 24,2 mlrd. eura (u odnosu na povijesno visokih 24,5 mlrd. eura na kraju listopada). Uz smanjenje za 1,1% u odnosu na listopad na godišnjoj su razini bruto međunarodne pričuve bile više 30,3% te 27,8% u odnosu na kraj 2020. Pri tome je najveći generator rasta u odnosu na kraj 2020. došao od komponenata Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama te Oročenih depozita u stranim bankama.

Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (85% na kraju 2020.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (13%) i posebnim pravima vučenja na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je oslabila za 0,1% u odnosu na euro na mjesečnoj razini dok je na godišnjoj razini ojačala 0,6%. Prema navodima iz središnje banke povećanje pričuva tijekom rujna i listopada uglavnom je bilo rezultat povećanja deviznog depozita države kod HNB-a zbog priljeva sredstava iz predujma Europske komisije na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 mil. eura, dok je u smjeru smanjenja pričuva djelovala niža razina ugovorenih repo poslova. Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 7. siječnja bruto međunarodne pričuve bilježe nove povijesno najviše razine od 25,6 mlrd. eura.

Svi pokazatelji adekvatnosti bruto međunarodnih pričuva Hrvatske (odnos pričuva prema uvozu robe i usluga, prema kratkoročnom dugom (prema preostalom dospijeću) te monetarnim agregatima upućuju i dalje na zaključak da su one dostatne za nesmetano vođenje monetarne politike središnje banke.