Na godišnjoj razini, zabilježeno je povećanje od 1,4 mlrd. eura ili 3,2%. U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,8 mlrd. eura ili 4%.

Na mjesečnoj razini, privatni negarantirani dug pao je snažnije od rasta duga javnog sektora te je tako generirao pad ukupnog bruto inozemnog duga. Naime, privatni negarantirani dug smanjio se za 850,3 mil. eura ili 3,2%, dok se dug javnog sektora povećao za 223,6 mil. eura ili 1,1%. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, privatni negarantirani dug veći je za 887 mil. eura ili 3,6%, dok je dug javnog sektora zabilježio povećanje od 570 mil. eura ili 2,8%. Rast duga javnog sektora na godišnjoj razini potaknut je prvenstveno rastom inozemnog duga središnje banke (+483 mil. eura ili 12,9%) i javnih nefinancijskih trgovačkih društva (+237 mil. eura ili 40%). S druge strane, povećanje privatnog bruto inozemnog duga zrcali povećanje ino duga drugih monetarnih financijskih institucija (+378,1 mil. eura ili 9,8%). Sektor drugih monetarnih financijskih institucija prikazuje dugove kreditnih institucija i novčanih fondova.

Na kraju kolovoza, bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 20,7 mlrd. eura ili 44,5% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 25,8 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 55,5% ukupnog bruto inozemnog duga.

Promatramo prema udjelima, najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 33,4%, a slijedi udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) koji je krajem kolovoza 2022. iznosio 27,8%.

Na razini 2022. godine očekujemo povećanje bruto inozemnog duga u apsolutnom izrazu na godišnjoj razini. S druge strane porast nominalnog BDP-a tijekom ove godine mogao bi spustiti omjer bruto inozemnog duga na razine ispod 70% BDP-a. Time bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019. U 2023. godini, na kretanje bruto inozemnog dug utjecat će i usporavanje gospodarstva, a okruženje ispunjeno različitim negativnim rizicima poziva na oprez. Razvoj energetske krize u Europi, duljina i dubina potencijalne recesije u europodručju, kao i uspjeh u obuzdavanju inflacije na najvažnijim emitivnim tržištima neminovno će odraziti i na ekonomske trendove u Hrvatskoj.