Prema privremenim podacima DZS-a, obujam građevinskih radova je u rujnu prema kalendarski prilagođenim indeksima nastavio s trendom godišnjih stopa rasta koje kontinuirano traju od lipnja 2020., pri čemu je rast ubrzao u odnosu na mjesec ranije (3,8% u odnosu na 1,6% u kolovozu). Prema izvornim indeksima, obujam građevinskih radova također je zabilježio rast, iako skromnijom dinamikom u odnosu na godišnju promjenu u kolovozu. Naime, u rujnu je ostvaren rast od 3,8% u odnosu na rujan prošle godine, dok je u kolovozu godišnja promjena iznosila solidnih 4,1%.

Promatrano u razdoblju od siječnja do rujna ove godine, prema kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova viši je za 4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U odnosu na sij.-ruj. 2020. zabilježena je dvoznamenkasta stopa rasta od 15,1%, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. godine obujam građevinskih radova viši za 19,2%. Prema izvornim indeksima, u spomenutom razdoblju obujam građevinskih radova viši je za 3,9% na godišnjoj razini. Pozitivan doprinos u odnosu na sij.-kol. 2021. generiran je i od izgradnje zgrada (+5,4%) i od izgradnje na ostalim građevinama (+1,5% godišnje).

Prema kalendarski prilagođenim indeksima, u trećem tromjesečju godišnja stopa rasta obujma građevinskih radova usporila je na 3,2% (u odnosu na 4,3% u drugom odnosno 4,6% u prvom tromjesečju 2022.). U pozitivnom smjeru djelovala je izgradnja zgrada (+7,1%), dok je izgradnja na ostalim građevinama zabilježila pad od 2,4%. U odnosu na tromjesečje ranije, evidentiran je pad od 4% prema izvornim indeksima odnosno obujam građevinskih radova niži je za 4,6% prema kalendarski prilagođenim indeksima.

Nadalje, u prvih devet mjeseci ove godine izdano je 8.104 odobrenja za građenje, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast za 5,3%. Od ukupno odobrenih građevinskih dozvola, 7.048 ili 87% dozvola odnosilo se na gradnju zgrada, dok se preostale dozvole odnose na ostale građevine. U rujnu je izdano 2,7% građevinskih dozvola više na godišnjoj i 25,9% na mjesečnoj razini.

Podaci HNB-a o kretanju poslovnog optimizma ukazuju na zadržavanje poslovnog optimizma u građevinarstvu u rujnu i listopadu iznad svog višegodišnjeg prosjeka. Na tromjesečnoj razini, ostvareno je blago poboljšanje u odnosu na drugo tromjesečje. Promatrano na mjesečnoj razini, u listopadu je evidentirano skromno pogoršanje optimizma u građevinarstvu.

Usporavanje gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju potvrđeno je i nedavnom objavom BDP-a gdje je uz rast od 5,2% na godišnjoj razini u odnosu na tromjesečje ranije zabilježen pad za 0,4%. Usporavanje u građevinarstvu primjetno je u trećem tromjesečju i u godišnjim promjenama. S druge strane, poslovni optimizam zadržava se iznad svog dugoročnog prosjeka.

Istovremeno su još uvijek prisutni poremećaji u opskrbnim lancima, odnosno dobava materijala otežava planiranje i izvođenje građevinske aktivnosti. Zaoštravanje uvjeta financiranja, koje se već nekoliko mjeseci odvija na svjetskim financijskim tržištima također će negativno djelovati na trendove u građevinarstvu. Ograničavajući čimbenik ostaje i problem manjka radne snage, posebice kada je riječ o izgradnji zgrada. Negativni rizici naziru se kroz potencijalnu recesiju u europskim gospodarstvima i prelijevanjem negativnih efekata na Hrvatsku, a intenzitet navedenog ovisi o vremenu zadržavanja visoke inflacije, geopolitičkoj i energetskoj situaciji itd.

Ipak, u duljem vremenskom razdoblju očekujemo pozitivne trendove u građevinarstvu podržane nastavkom kontinuirano stabilne potražnje za stambenim nekretninama, investicijama u infrastrukturne projekte (financirane EU fondovima, posebice iz mehanizma Next Generation EU) kao i nužnom obnovom potresom pogođenih područja. Uz naglasak na poboljšanje energetske učinkovitosti, očekujemo i nastavak sufinanciranih projekata poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih i poslovnih zgrada.