Prema posljednjim podacima DZS-a, ukupan sezonski i kalendarski prilagođen promet od trgovine na malo, nakon mjesečnog rasta od 1,8% u rujnu, u listopadu je zabilježio realni porast od 5,4%. S druge strane, u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođen promet od trgovine na malo nastavio je pad osmi mjesec zaredom, pri čemu je drugi mjesec zaredom zabilježeno usporavanje negativnih kretanja. Nakon zabilježenih -7,3% u rujnu, godišnji pad u realnom izrazu u listopadu je iznosio 2,5%, što je najblaži zabilježeni pad od ožujka ove godine. U kumulativnom izrazu (od siječnja do listopada), prema kalendarski prilagođenim indeksima, zabilježen je realan pad od 6,5% u odnosu na isto razdoblje lani.

Promatrajući sezonski i kalendarski prilagođene indekse prometa prema pretežnoj djelatnosti prema NKD-u, mjesečni realni rast zabilježen je kod svih kategorija. Najizraženiji rast bio je u kategoriji Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima s porastom od 7,7%. Slijedi kategorija Trgovina na malo, osim specijalizirane trgovine motornim gorivima i mazivima s porastom od 6,4% dok je najmanje izražen rast zabilježen kod kategorije Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) s rastom po stopi od 4,8%.

Promotrimo li kretanja na godišnjoj razini, nakon pada u svim kategorijama tijekom kolovoza i rujna, u listopadu su godišnje stope pada, prema kalendarski prilagođenim indeksima, zabilježene u kod kategorije Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima, po stopi od 0,2% te u kategoriji Ostale djelatnosti koja je zabilježila godišnji pad od 11,4%. S druge strane, u ostalim kategorijama zabilježen je godišnji rast ublažavajući tako negativna kretanja pri čemu je Trgovina na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) zabilježila najvišu stopu rasta (2,2%).

Iako je na mjesečnoj razini zabilježen rast, maloprodaja još uvijek nije dosegnula rezultate iz razdoblja prije početka pandemije. Nastavno na posljednje pooštravanje epidemioloških mjera, očekujemo kako će one prvenstveno utjecati na sektor  usluga, a nepovoljno će se odraziti i  na raspoloženje i optimizam potrošača pa posljedično i na cijelu ekonomiju te će  kroz  taj kanal obuzdavati potrošnju, prije svega luksuznih proizvoda.