Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u posljednjem mjesecu 2021. Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, godišnja stopa rasta dosegnula je visokih 5,5% u prosincu, što je blago nadmašilo naša očekivanja. Najviša je to razina od listopada 2008.

U usporedbi s studenim, najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena imale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića (za 0,38%). Međutim, stagnaciji prosječnih cijena na mjesečnoj razini pridonio je pad cijena Odjeće i obuće, uz negativan doprinos za 0,47%.

Od sredine godine, uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su inflatorni pritisci na cijene hrane. Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, porasle su za 1,3% u odnosu na studeni, odnosno 8,1,% na godišnjoj razini. Očekivano, rast cijena energenata (prije svega goriva), uz rast od 0,2% mjesečno, zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (22,5%).

Kumulativno, u 2021. godini indeks potrošačkih cijena porastao je za 2,6% u odnosu na 2020. godinu. Oko 50% rasta cijena u 2021. odražavaju više cijene energije. Proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića izvršilo je pritisak na te proizvode, pa njihove više cijene objašnjavaju dodatnih 13% doprinosa rastu cijena u prošloj godini  (+5,9% godišnje u razdoblju sij.-pro.). Probuđena inflacija hrane doprinijela je u prosjeku tijekom 2021. rastu cijena s 11,6%. Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,6% uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 6,6%.

Ovakva kretanja ne odražavaju uobičajeni obrazac kretanja (prije COVID-a 19) i uglavnom su generirana inflacijom na strani ponude. Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog.

U godini pred nama inflacijski pritisci i dalje će biti uvjetovani ograničenjima na strani ponude, tj. pritiscima na cijene energije i hrane i poremećajima u opskrbnom lancu, pri čemu pritisci na strani potražnje ostaju uglavnom uravnoteženi. I dalje smatramo kako su pritisci na rast cijena uglavnom prolaznog karaktera. Pri tome ne isključujemo mogućnosti uzlaznih rizika zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja normalizacije cijena energije odnosno opskrbnog lanca.

Vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju dok bi se uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti trebali smiriti u drugoj polovici godine. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. U 2022. očekujemo prosječnu stopu rasta potrošačkih cijena od 3,1% uz naglašen uzlazni rizik.