Prema podacima HNB-a, ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosio je 1.237 mil. eura. U odnosu na isto razdoblje lani, vrijednost izravnih stranih ulaganja viša je za 196 mil. eura ili 18,9%. Ovo je ujedno najviša godišnja razina izravnih stranih ulaganja od 2014. godine. Promatrajući statistiku stranih ulaganja prema zemljama, najviše izravnih ulaganja (286 mil. eura) u prošloj godini došlo je iz Luksemburga. Slijede ulaganja iz Austrije u visini 257 mil. eura te Slovenija i Njemačka (140,8 odnosno 135 mil. eura). Značajniji neto odljev u 2019. zabilježen je s Švicarskom (157,8 mil. eura).

Prema revidiranim podacima, u razdoblju od 1993. godine (otkako je dostupna statistika izravnih stranih ulaganja) do kraja 2019. Hrvatska je zabilježila 31,8 mlrd. eura vrijednosti izravnih stranih ulaganja. Isključujući tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) taj iznos je niži i iznosi 29,4 mlrd. eura.

Tijekom promatranog kumulativnog razdoblja najveće vrijednosti izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku proizišle su iz sektora financijskog posredovanja (preko 22%) te od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (9,3%) te poslovanje nekretninama (6,9%), dok su izostale značajnije investicije u sektoru razmjenjivih dobara. Na godišnjoj razini, u odnosu na 2018. izraženije su se povećala izravna vlasnička ulaganja u nekretnine te u prerađivačku industriju, posebice automobilsku te djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda

Važna uloga izravnih stranih ulaganja u rastu i razvoju zemlje domaćina potvrđena je mnogim empirijskim istraživanjima, a ogleda se u kroz brži rast prihoda i kapitala u kompanijama s stečenim FDI-om u odnosu na ostale domaće tvrtke, a i produktivnost brže raste u takvim poduzećima.
S druge strane veliki problem s kojim se Hrvatska i dalje suočava i koji otežavaju dolazak izravnih stranih ulaganja je nepovoljna poslovna klima. Naime, prema posljednjem izvješću o globalnoj konkurentnosti „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“ Svjetskog gospodarskog foruma koje je krajem prošle godine objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost najmanji napredak Hrvatska je napravila u poboljšanju efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova, smanjenju opterećenja vladinim propisima, efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa, lakoći zapošljavanja strane radne snage,  sklonosti prema poduzetničkim rizicima, fokusiranosti vlade prema budućnosti, pronalaženju kvalificirane radne snage te zapošljavanju i otpuštanju radnika.
Ukidanjem administrativnih procedura te stvaranjem ozračja pravne sigurnosti unaprijedila bi se i poslovna i ulagačka klima što bi zasigurno pozitivno utjecalo i na rast izravnih inozemnih ulaganja u RH.