Prema posljednjim podacima DZS-a o kretanju (ne)zaposlenosti, u kolovozu je stopa registrirane nezaposlenosti u odnosu na srpanj ostala nepromijenjena. Pod utjecajem globalne pandemije koja se odrazila i na hrvatsko tržište rada, od veljače do svibnja zabilježen je trend porasta stope nezaposlenosti. Međutim, ljetni mjeseci te dolazak turističke sezone ublažili su navedene utjecaje čime je nastavljena stagnacija drugi mjesec zaredom te se registrirana stopa nezaposlenosti, koja predstavlja odnos broja nezaposlenih u odnosu na aktivno stanovništvo, zadržala na 9,0%. Broj nezaposlenih iznosio je 151.368 osoba (-0,1% mom) dok je broj aktivnog stanovništva iznosio 1.686.280 osoba (0,4% mom).

Na godišnjoj razini, stopa registrirane nezaposlenosti u kolovozu bila je za 2,2 postotna boda viša u usporedbi sa onom iz kolovoza 2019. godine. Nakon višegodišnjeg trenda pada (od prve polovice 2014. pa do travnja ove godine), u kolovozu je peti mjesec zaredom zabilježen godišnji rast registrirane stope nezaposlenih. Rast stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je snažnijeg rasta broja nezaposlenih u odnosu na rast broja aktivnog stanovništva. Naime, uz snažan godišnji rast broja nezaposlenih po dvoznamenkastim stopama (32,2%) koji je također prisutan od travnja, broj aktivnog stanovništva zabilježio je, nakon dva mjeseca pada, tek blagu godišnju stopu rasta od 0,1%.

Analizom strukture kretanja aktivnog stanovništva prema administrativnim izvorima, pad broja zaposlenih zabilježen je jedino kod kategorije Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama gdje je u kolovozu u odnosu na srpanj zabilježen pad od 446 osoba odnosno 0,2%. S druge strane, u svim ostalim kategorijama zabilježen je porast broja zaposlenih sa najsnažnijim rastom u kategoriji Zaposleni u pravnim osobama (6.845 osoba odnosno 0,5%). Na godišnjoj razini je kod svih kategorija zaposlenih zabilježen pad broja zaposlenih gdje također predvodi kategorija Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama s padom od 10.278 osoba ili 4,9%.

Promatrajući broj zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u, uz ukupni mjesečni rast od 0,5%, bilo je za očekivati da će djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane zabilježiti najsnažniji rast (10,2%% u odnosu na srpanj). Međutim, na godišnjoj razini upravo je u tim djelatnostima zabilježen najsnažniji pad, od 19%. Navedeno ne iznenađuje budući da su to djelatnosti koje generiraju najveći broj sezonskog zapošljavanja, a upravo su one i najpogođenije krizom uzrokovanom pandemijom.

Iako je sezonski rast zaposlenih značajno izostao, jače priljeve u evidenciju nezaposlenih osoba sprječavaju Vladine izdašne mjere potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19. Prava slika na tržištu rada doći će s jesenjim mjesecima, kada isteknu Vladine mjere i dio sezonskih radnika se vrati na Zavod za zapošljavanje. Zrcalit će to sliku snažnog pada gospodarske aktivnosti, a osobito kod mikro i malih poduzetnika koji su i sada najveći korisnici Vladinih potpora za zapošljavanje.