Obzirom na mjere ograničavanja putovanja, zatvaranja granica, propisa o karanteni i donošenja epidemioloških mjera u Hrvatskoj i u svijetu koje su bile najrestriktivnije upravo u travnju 2020. posljednji podaci DZS-a potvrdili su snažan rast dolazaka i noćenja turista u travnju ove godine.

Tako je u travnju ostvareno 220 tisuća dolazaka i 668 tisuća noćenja turista, što je značajan rast u odnosu isto razdoblje lani kada je ostvareno samo 2 tisuće dolazaka i 34 tisuće noćenja turista. Međutim, u odnosu na 2019., dolasci turista manji su za 80,1%, a noćenja turista za 77,5%. Pri tome su domaći turisti ostvarili 121 tisuću dolazaka i 272 tisuće noćenja dok su strani turisti ostvarili 98 tisuća dolazaka i 397 tisuća noćenja. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja, 54,6% ostvarili su domaći turisti.

Najviše noćenja stranih turista u travnju ostvarili su gosti iz Njemačke, 25,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Slovenije s 21,5% ukupno ostvarenih noćenja dok su turisti iz Njemačke i Slovenije zajedno ostvarili 47,2% ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja turista iz Češke (5,7%), Austrije (5,1%), SAD-a (5,0%), Italije (3,8%) te Poljske (3,6%).

Očekivano, obzirom na geografsku udaljenost odnosno blizinu naših najemitivnijih tržišta i Hrvatsku kao auto-destinaciju, najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista zabilježeno je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Prema strukturi smještajnih kapaciteta, najviše noćenja turista ostvareno je u hotelima, i to 300 tisuća noćenja odnosno 44,9% od ukupno ostvarenih noćenja.

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do travnja ostvareno je 44 tisuće dolazaka i 1,5 milijuna noćenja, što je pad dolazaka za 10,1% te porast noćenja turista za 2,9% u odnosu na isto razdoblje 2020.

Neslužbeni podaci za početak lipnja potvrđuju naša očekivanja o normalizaciji putovanja i početku turističke sezone podržane povoljnijom epidemiološkom slikom i sve većim brojem cijepljenih osoba u Hrvatskoj i inozemstvu. Obzirom da, u usporedbi sa konkurentskim tržištima, povoljan rezultat u hrvatskom turizmu u najvećoj mjeri ovisi o inozemnim gostima (posebice turistima iz Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i Velike Britanije) epidemiološka situacija, retorika i stav najvažnijih emitivnih tržišta važan je čimbenik rezultata uspješnosti naše turističke sezone. Pri tome očekujemo i pritisak konkurentskih destinacija.

Ipak, Hrvatska bi trebala imati velike koristi od novonastalog trenda putovanja prema poznatim, bliskim, sigurnim i pouzdanim odredištima. Uz to, hrvatski turistički sektor manje je ovisan o kongresnom turizmu i zračnom prometu u usporedbi sa sličnim zemljama jer se manje od 10% dolazaka ostvaruje avionom. Solidna središnja turistička sezona i izgledno, ali još uvijek neizvjesno produljenje posezone moglo bi nadoknaditi gubitke iz drugog tromjesečja. Međutim, čak i uz visoke dvoznamenkaste stope rasta, ni noćenja ni prihodi neće doseći razinu 2019.