Porast je to za 0,4 postotnih bodova u odnosu na rujan kada je ponovno, nakon lipnja, zabilježena najniža razina u novijoj hrvatskoj povijesti. Iako je zabilježeno skromno povećanje aktivnog stanovništva (+0,3% u odnosu na rujan), rast stope nezaposlenosti u skladu je s izraženijim povećanjem registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u (+6% mjesečno). Registrirana stopa nezaposlenosti zadržava se u rasponu od 6,1% do 6,5% od svibnja ove godine.

Na godišnjoj razini, u usporedbi s listopadom prošle godine, registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 0,7 postotna boda. Smanjenje stope nezaposlenosti na godišnjoj razini odraz je pada broja registriranih nezaposlenih (-9,2%) uz rast broja aktivnog stanovništva (+0,4%). U odnosu na isto razdoblje pred krizne 2019. godine registrirana stopa nezaposlenosti niža je za 0,6 postotnih bodova.

U prvih deset mjeseci 2022. godine prosječna stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 6,8% (-1,4pb u odnosu na isto razdoblje prošle godine).

S druge strane, prema privremenim podacima DZS-a o kretanju zaposlenosti, ukupan broj zaposlenih u listopadu iznosio je 1.620.411 osoba, što je povećanje za 1,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali i blagi pad od 0,1% u odnosu na rujan. Pri tome je broj zaposlenih u pravnim osobama prema NKD-u zabilježio dvoznamenkastu godišnju stopu rasta u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane te ICT-u. U razdoblju od siječnja do listopada, u prosjeku je bilo zaposleno 1.594.772 osobe ili 1,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, od čega se 1.375.743 osoba (ili 86,3%) odnosilo na zaposlene u pravnim osobama.

Rast registriranih nezaposlenih osoba pri HZZ-u rezultat je prisutne sezonalnosti, odnosno završetka središnje turističke sezone te se posljedično registrirana stopa nezaposlenih vraća na više razine. Zadržavanje registrirane stope nezaposlenosti na istim ili blago višim razinama možemo stoga očekivati do kraja godine. Međutim, rekordno niska nezaposlenost i pad registriranih nezaposlenih osoba odražava se u promjenama u odnosu na prethodne godine. Navedeno ne mora nužno upućivati samo na poboljšanja na tržištu rada, već je dijelom i posljedica iseljavanja radne snage koje je još pristupanjem Europskoj uniji značajno olakšano. Ipak, povoljna kretanja na tržištu rada ocrtavaju se i u kontinuiranom skromnom rastu zaposlenosti na godišnjoj razini, prema podacima koje objavljuje DZS i HZMO. Pozitivni trendovi ocrtavaju se primjerice u djelatnostima ICT-a, Građevinarstva, Poslovanja nekretninama, Prerađivačke industrije, a primjetan je i nedostatak radne snage u pojedinim djelatnostima. Kontinuirana potražnja za radnicima uočljiva je kod većeg broja radnika iz trećih zemalja, dok je broj zahtjeva za rad, prema podacima HZZ-a, u prvih deset mjeseci ove godine premašio 110 tisuća. Očekujemo kako će usporavanje gospodarske aktivnosti prema kraju godine imati tek ograničeni utjecaj na kretanje (ne)zaposlenosti.