U odnosu na kraj 2021., ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 4,8% ili 6,8 mlrd. kuna. I dalje je prisutan skroman rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji traje od početka godine, a vrhunac je dosegnut u srpnju kada je ostvaren rast od 1%. S druge strane, dinamika godišnjeg rasta nastavlja se kretati oko 5% peti mjesec zaredom.

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 74,1 mlrd. kuna, na kraju rujna iznosio je 50%. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini treći mjesec zaredom uz intenziviranje dinamike pada (-4,8% u odnosu na -2,1% u kolovozu), dok je smanjenje u srpnju (-0,7%) bilo prvo od ožujka 2013. godine. Stoga su rastu ukupnih kredita doprinijeli prvenstveno devizni krediti (uključujući uz valutnu klauzulu), zabilježivši dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 17,3% (+2,9% mjesečno), a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu može se povezati s približavanjem ulaska RH u europodručje, odnosno uvođenja eura.

Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,7% na godišnjoj (+6,5 mlrd. kuna) i 0,8% na mjesečnoj razini (+0,6 mlrd. kuna). Krajem rujna stambeni krediti iznosili su 73,3 mlrd. kuna, a pozitivne promjene također generiraju devizni krediti, uključujući uz valutnu klauzulu. U odnosu na kraj 2021., stambeni krediti ostvarili su rast od 8,1% ili 5,5 mlrd. kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,4% ukupnih plasmana stanovništvu.

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti koji s iznosom od 54,2 mlrd. kuna čine 36,6% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, ostvarili su skroman rast od 1,9% na godišnjoj razini (ili milijardu kuna), ali i pad od 0,5% (ili 0,3 mlrd. kuna) u odnosu na kolovoz. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine, a krajem srpnja ove godine zaustavljeno je kontinuirano ubrzanje dinamike rasta. 

Na godišnjoj razini, krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 mlrd. kuna nastavljaju trend pada koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na rujan 2021. za 8,5%. U odnosu na kolovoz, ostvaren je rast od 9,7% ili 267 mil. kuna. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,5 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem rujna bila veća za 2,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i utjecaja istih na raspoloživi dohodak kućanstava, kroz dulje vremensko razdoblje za očekivati je postepeni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Očekujemo i da će kod potrošača rast stambenih kredita poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Prema središnjoj banci, zaoštravanje uvjeta financiranja na globalnom financijskom tržištu počelo je blago utjecati na rast kamatnih stopa banaka na kredite stanovništvu i poduzećima u Hrvatskoj, međutim, iste se i dalje zadržavaju na relativno niskim razinama.