Prema privremenim podacima DZS-a, dinamika vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske s inozemstvom nije posustala ni u prvim mjesecima posljednjeg tromjesečja 2021. Štoviše, privremeni podaci za listopad i studeni potvrdili su nastavak dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba. Pritom je izvoz roba na godišnjoj razini izražen u eurima porastao 24,8% u listopadu te 37,5% u studenom, dok je vrijednost uvezenih roba za 24,4% te 35,2% viša u odnosu na listopad i studeni prethodne 2020. godine.  Dinamika dvoznamenkastih stopa rasta i izvoza i uvoza roba kontinuirano traje od ožujka 2021., a osim učinka baznog razdoblja rezultat su oporavka domaće i inozemne potražnje, ali i rastućih cijena na svjetskim tržištima koje se prelijevaju i na domaće. U takvim uvjetima, razvidno je i produljivanje manjka u robnoj razmjeni zbog veće uvozne baze.

Promatrano kumulativno u prvih deset mjeseci prošle godine izvoz roba je premašio 15 mlrd. eura te tako bio 25,2% viši u odnosu na isto razbolje 2020. (ali i 19,6% u usporedbi s razdobljem siječanj –  listopad 2019.). S druge strane uvoz roba je porastao 21,7% te dosegnuo 23,1 mlrd. eura rezultirajući s deficitom u bilanci robne razmjene s inozemstvom od 7,9 mlrd. eura. Dakle, unatoč snažnijem rastu izvoza od uvoza roba, manjak u robnoj razmjeni je produbljen za 15,5% zbog visoke uvozne baze.  U promatranom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 65,8%.

Na tržište Europske unije Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 10,5 mlrd. eura ili 68% vrijednosti ukupnog izvoza. Na godišnjoj razini to je nominalno povećanje od gotovo 27%. Ipak, zbog visoke uvozne baze i rasta uvoza s ovog tržišta po godišnjoj stopi od 17,9%, uz vrijednost uvoza od 17,7 mlrd. eura (79% ukupnog uvoza RH)  manjak u robnoj razmjeni s EU produbljen je na 7,26 mlrd. eura ili 7,2% više u odnosu na isto razdoblje 2020. Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske u 2021. ostali su Italija, Njemačka i Slovenija gdje plasiramo 37% roba namijenjenih europskom tržištu te s kojih uvozimo 38% roba s EU tržišta.

Intenzivirana je i robna razmjena s državama CEFTA-e pri čemu je u prvih deset mjeseci 2021. ipak uvoz rastao po višim stopa od izvoza (35,6% vs 20,3%). Uz izvoz 2,5 mlrd. eura te uvoz 1,5 mlrd. eura višak robne razmjene s članicama CEFTA-e iznosio je 0,9 mlrd. ili svega 1% više nego u istom razdoblja 2020.

Naposljetku, promatrano prema sektorima SMKT (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najveći rast i izvoza i uvoza zabilježen je u kategoriji Mineralna goriva i maziva (99,1% kod izvoza te 76,8% kod uvoza),  a odraz je kretanja na svjetskim robnim tržištima (sirove nafte). I kod izvoza i kod uvoza roba ova kategorija doprinijela je više od 30% rastu nominalne vrijednosti razmjene s inozemstvom na godišnjoj razini. Kao i u prethodnih deset godina, promatrano prema sektorima  SMTK, u prvih deset mjeseci Hrvatska bilježi veće vrijednosti uvoza od izvoza u svim sektorima osim Sirove materije, osim goriva.

Navedeno održava potrebu jačanja konkurentnosti i usmjeravanje obrazovanja, industrije i izvoza na tehnološki složenije procese s većom dodanom vrijednosti u konačnom proizvodu (namijenjenom izvozu).