Iako blago poboljšani u odnosu na studeni, indeksi pouzdanja zadržali su se u prosincu u negativnom području. Pojačani inflatorni pritisci posebice izraženi kod cijena hrane i energije glavni su generatori rasta opreza i zabrinutosti kod potrošača, a dodatna nesigurnost dolazi i od snažnog porasta osoba zaraženih novim inačicama Corona virusa. I na godišnjoj razini zabilježeno je poboljšanje kod sva tri kompozitna indeksa što je vjerojatno i rezultat optimizma oko gospodarskog oporavka koji je započeo u drugom prošlogodišnjem tromjesečju, nakon snažnog pada tijekom 2020. Pri takvim kretanjima sva tri kompozitna pokazatelja potrošačkog optimizma na značajno su nižim razinama u odnosu na razdoblje prije početka COVID krize.

Međutim, promatrajući na tromjesečnoj razini, u usporedbi s razdobljem srpanj-rujan, zabilježeno je pogoršanje kod sva tri indeksa, pri čemu je najveći prosječan pad zabilježio indeks očekivanja potrošača, a slijedi ga indeks pouzdanja potrošača. Pogoršanje potrošačkog optimizma može se povezati i s utjecajem nepovoljnih očekivanja glede kretanja razine cijena.

Indeks pouzdanja potrošača (IPP) u prosincu je bio na razini od -12 bodova. Od područja koje pokriva ovaj indeks poboljšanje u odnosu na studeni je zabilježeno kod svih pitanja odnosno kod očekivanja kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci promijeniti kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12 mjeseci, očekivanja glede promjena financijske situacije u kućanstvu tijekom proteklih 12 mjeseci te očekivanja o promjeni financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci, promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj te isplativosti investiranja u trajna dobra u Hrvatskoj.

Pitanja o očekivanju promjena financijske situacije u kućanstvu u idućih 12 mjeseci i promjeni ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj u idućih 12. mjeseci povoljno su se odrazila na Indeks očekivanja potrošača koji je u prosincu porastao na -12.1 bodova.

Naposljetku, na rast indeksa raspoloženja potrošača na -24.8 bodova pozitivno su se odrazila pitanja koja ukazuju na promjene u financijskoj situaciji u kućanstvima u idućih 12 mjeseci, ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te isplativosti investiranja u trajna dobra za kućanstvo u Hrvatskoj.

Promatrajući na tromjesečnoj razini, poboljšana su jedino očekivanja o promjeni financijske situacije u kućanstvu tijekom sljedećih 12 mjeseci, dok je kod svih ostalih očekivanja zabilježeno pogoršanje.

I u prvim mjesecima ove godine, ne isključujemo mogućnost kako će se pojačana zabrinutost zbog već navedenih čimbenika i oprez pri potrošnji i dalje odražavati na kretanje pokazatelja potrošačkog optimizma. S druge strane, nastavak gospodarskog oporavka, poboljšanje kretanja na tržištu rada uz rast plaća kao i suzbijanje aktualne pandemije trebali bi djelovati u pozitivnom smjeru na kretanje indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača.