Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke krajem travnja iznosila je 133,5 mlrd. kuna te je uz smanjenje na mjesečnoj razini za 5 mlrd. kuna (-3,6%) u odnosu na kraj 2019. bila niža za gotovo 11 mlrd. kuna (-7,6%). Promjene u aktivi HNB-a prvenstveno su odraz kretanja inozemne aktive čije se udio u ukupnoj aktivi krajem travnja spustio na 92,6% (najniži udio ino aktive u ukupnoj od veljače 2009.). Posljedica je to promjena na ostalim stavkama aktive odnosno povećanja potraživanja od središnje države budući da je HNB tijekom ožujka i travnja operacijama fine prilagodbe otkupio vrijednosne papire RH te povećanja potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje (strukturne i redovite operacije HNB-a).

Inozemna aktiva HNB-a na kraju travnja iznosila je 123,6 mlrd. kuna te je u odnosu na ožujak bila niža za 5,4 mlrd. kuna (-4,2%), a u odnosu na kraj 2019. za 19 mlrd. kuna (-13,3%). S obzirom da inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro tijekom travnja oslabila 0,6% u odnosu na ožujak te 2,1% u odnosu na kraj 2019.). U strukturi inozemne aktive najveći udio odnosi se na plasmane u vrijednosne papire (69,4%) koji su krajem travnja uz smanjenje za 5,8% na mjesečnoj razini u odnosu na kraj 2019. bili niži za 14,1%. Od ostalih komponenti inozemne aktive snažan pad zabilježen je kod oročenih depozita u stranim bankama (-53% ytd) koji u strukturi sudjeluju s 10,7%. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama smanjili su se za 16,7% u odnosu na ožujak dok su u odnosu na kraj 2019. sa 7,3 mlrd. kuna porasli na 18,8 mlrd. kuna.

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem travnja iznosile su 15,985 mlrd. eura (-3,2% u odnosu na ožujak te -13,9% ytd). Izraženo smanjenje međunarodnih pričuva RH tijekom ožujka i travnja izravna je posljedica pandemije COVID-19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute na što je Hrvatska narodna banka odgovorila intervencijama na deviznom tržištu. Tako je tijekom ožujka središnja banka u pet intervencija na deviznom tržištu i nekoliko izravnih transakcija poslovnim bankama prodala ukupno 2,5 mlrd. eura. Dodatno smanjenje pričuva tijekom travnja bilo je, kao i prethodnog mjeseca, rezultat prodaja deviza bankama radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru. Posljednji podaci središnje banke za 22. svibanj ukazuju na daljnje blago smanjenje međunarodnih pričuva na 15,83 mlrd. eura).

Obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju HNB će zasigurno ostati dosljedna u politici zadržavanja stabilnog tečaja. Stoga u slučaju novih pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza. S druge strane, u slučaju potrebe, HNB ima na raspolaganju i, u travnju s ESB-om dogovorenu, liniju za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line) kojim se omogućuje razmjena kuna za eure u iznosu od 2 mlrd. eura. Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima, a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Procijenjena vrijednost međunarodnih pričuva za ovu godinu odgovara za pokriće robnog izvoza u sljedećih oko sedam mjeseci dok je minimalna optimalna razina tri mjeseca. S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate bruto inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja ove godine. Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje financiranja eventualnih neravnoteža u bilanci plaćanja te provođenje stabilne monetarne politike (održavanje stabilnosti tečaja).