Rast je široko rasprostranjen te predvođen domaćom potražnjom dok pozitivne učinke izvoza umanjuje istovremeno snažan rast uvoza. Razvidan je solidan rast uslužnog sektora, koji na krilima akumulirane štednje i pozitivnih očekivanja turističkog sektora uspijeva ublažiti usporavanje gospodarske aktivnosti u ostalim područjima. Realan sektor suočava se sa sve većim troškovnim pritiscima, ali i prisutnim poremećajima u globalnim lancima opskrbe čije se rješenje ne nadzire i zbog kineske politike o postizanju nulte stope COVID-19.  Vrhunac inflacije je pred nama i zadržat će se tijekom ljetnih mjeseci na povijesno visokim razinama. Usporavanje je moguće tek prema kraju godine zbog učinka baznog razdoblja, ali povratak prema stopama od 2 posto ne očekujemo prije kraja 2023.  Iako rast cijena predvode hrana i energija, ubrzava i stopa temeljne inflacije koja isključuje administrativne cijene, cijene poljoprivrednih proizvoda i energije, sugerirajući tako poticaje i sa strane potražnje. Rast realnih plaća ušao je u negativno područje, a u uvjetima povijesno niske nezaposlenosti i rastuće zaposlenosti rast će pritisak za povećanje plaća. Rast cijena i još uvijek niske kamatne stope za posljedicu imaju jačanje potražnje za kreditima.

Iako su se na početku godine naše projekcije o rastu gospodarstva u 2022. činile optimistične dosadašnji podaci i očekivanja da ćemo dosegnuti povijesno uspješnu 2019. godinu u turizmu izlažu i trenutne projekcije riziku korekcije na više. S druge strane potencijalni ulazak euro područja te država srednje Europe u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu, snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak nego i na potrošački i poslovni optimizam kao i nemogućnost provedbe investicija u okviru NPOO imali bi za posljedicu zamjetno nižu stopu gospodarskog rasta u 2023. godini. Veliki utjecaj na realizaciju navedenih negativnih rizika svakako imaju geopolitička kretanja osobito povezana s ratom u Ukrajini i potencijalnim protu sankcijama Rusije prema Europi koje bi obuhvaćale obustavu dotoka plina, nastavak snažnog rasta cijena uz istovremeno recesiju ili slab rast u Europi.

Očekivano, Izvješće o konvergenciji dalo je uvod u formalnu potvrdu Vijeća da će Hrvatska 1. siječnja postati 20. članica euro područja te ćemo se oprostiti s kunom kao nacionalnom valutom plaćanja. Eliminacija valutnog rizika imat će za posljedicu podizanje kreditnog rejtinga, prema našim očekivanjima, od barem dvije rejting agencije. Uz to, fokus domaće javnosti još više će se okrenuti prema Europskoj središnjoj banci koja za razliku od Fed-a još uvijek nije započela s podizanjem referentnih kamatnih stopa. Sastanak u srpnju bit će ključan, ne samo zato što očekujemo početak takvog ciklusa već se očekuje i predstavljanje specijalnog instrumenta usmjerenog prema anti – fragmentaciji tržišta. Po prvi puta središnja banka će nastojati ograničiti rast spreadova dijela državnih obveznica unutar monetarne unije.

Za Hrvatsku sam ulazak u euro područje predstavlja priliku, ali ne i jamstvo, za ostvarivanje značajnih koristi. Sama po sebi, očekivana monetarna stabilnost, eliminacija valutnog rizika i relativno niže kamatne stope donose korist, ali ne nužno i prosperitet i otpornost prema unutarnjim i vanjskim šokovima. Štoviše, ako se monetarna stabilnost samozadovoljno iskorištava i koristi kao zamjena za discipliniranu i održivu ekonomsku politiku, država članica lako može upasti u zamku izlažući se pretjeranoj ranjivosti, što smo ne tako davno mogli vidjeti na primjeru Grčke.

Prinosi lokalnih obveznica nastavili su svoju konvergenciju europskim izdanjima te su gotovo dosegnuli razinu hrvatskih euroobveznica. Ulazak u euro područje moglo bi pokrenuti još jedan krug sužavanja spreadova hrvatskih izdanja, iako u manjem omjeru budući da su navedena očekivanja već u velikoj mjeri ugrađena u njihove cijene.

Tema inflacije zasigurno će još neko vrijeme biti visoko prisutna na globalnim financijskim tržištima, ali je ista trenutno zasjenjena rastućom zabrinutosti investitora u pogledu klizanja vodećih svjetskih gospodarstava u recesiju. Prema našem mišljenju, u scenariju brzog klizanja globalnog gospodarstva u recesiju nastavio bi se silazni trend na dioničkim tržištima, ali bi tek umjereno slabljenje gospodarskog zamaha moglo u drugoj polovini godine biti pozitivno prihvaćeno od strane investitora na dioničkim tržištima. U potonjem scenariju očekujemo brži oporavak američkog dioničkog tržišta u odnosu na izvedbu europskih tržišta, budući da su gospodarski rizici u Europi više izraženi.

Zrinka Živković Matijević