Ovakva kretanja posljedično su se odrazila i na agregat aktivnog stanovništva koji je u promatranom razdoblju porastao na 1,843 milijuna (+0,6% na godišnjoj razini).

Na tromjesečnoj razini, uz porast broja nezaposlenih, za 4 tisuće ili 3,1% i skroman rast broja zaposlenih osoba (+1,1% ili 19 tisuća), broj aktivnog stanovništva veći je za 23 tisuće osoba odnosno 1,3% u odnosu na razdoblje sij.-ožu. 2021. Rast broja zaposlenih osoba ne iznenađuje, s obzirom na to da je u drugom tromjesečju prisutno snažno zapošljavanje radnika za turističku sezonu. Preliminarni podaci također pokazuju da je broj neaktivnog stanovništva u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 1,665 milijuna čime je zabilježen pad na tromjesečnoj (23 tis. ili -1,4%) i godišnjoj razini (12 tis. ili -0,7%). Broj neaktivnog stanovništva tako je pao drugo tromjesečje zaredom.

S druge strane, radno sposobno stanovništvo (15+) u razdoblju ožu.-lip. 2022. zadržalo se blizu povijesno niskih razina iz tromjesečja ranije, ali je evidentirano prvo povećanje na tromjesečnoj razini još od kraja 2008. godine (+0,03% ili tisuću osoba). U odnosu na drugo tromjesečje 2021. broj radno sposobnih ostao je nepromijenjen. Spomenuta kretanja rezultirala su u promatranom tromjesečju stopom aktivnosti od 52,5% u odnosu na 51,9% koliko je iznosila u tromjesečju ranije. Uz pad na godišnjoj razini od 0,5pb, u drugom ovogodišnjem tromjesečju stopa nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 7,4% (+0,2pb u odnosu na prethodno tromjesečje). Stoga je u prvih 6 mjeseci, prosječna anketna (ILO) stopa nezaposlenosti (od 15 do 64 godine) iznosila 7,3% (-1,7pb u odnosu na isto razdoblje prošle godine).

Primjetna je razlika stope nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (6,5%) i stope anketne nezaposlenosti (ILO), a posljedica je to većeg prosječnog broja nezaposlenih osoba (+22 tisuće) prema Anketi o radnoj snazi od podataka HZZ-a. Naime, dio anketiranih nezaposlenih osoba (njih 29,9%) nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje, dok njih 18 tisuća ili 15,9% od ukupno registriranih u HZZ-u nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti. Izgledno usporavanje gospodarske aktivnosti krajem godine predstavlja izazov i povlači za sobom negativne rizike za tržište rada. Međutim, očekujemo zasad tek ograničen utjecaj na (ne)zaposlenost, dok bi tržište rada trebalo zadržati određenu otpornost.