Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), sudjelovala je kao panelistica na Okruglom stolu dvanaeste po redu Akademije Zagrebačke burze, pod nazivom "2017. – Prekretnica za gospodarstvo i tržište kapitala?", na temu gospodarskoga rasta Hrvatske, tržišta kapitala u 2017. godini te okruženja u kojem se nalazi Hrvatska i hrvatsko gospodarstvo.

Tijekom rasprave, eminentni stručnjaci iz bankarskog i financijskoga sektora raspravljali su o ključnim odrednicama i smjernicama fiskalne i monetarne politike s fokusom na makroekonomsko okruženje. Teme koje su za vrijeme rasprave bile najistaknutije su odnos EUR/USD, geopolitička napetost, sigurnosne prijetnje za pojedine sektore, projekcije rasta globalnoga gospodarstva i povezanost s domaćim rastom, važnost parlamentarnih izbora u Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj te daljnji napredak jedinstvenog europskog tržišta.

Uvodno obraćanje moderatora poslužilo je kao uvod u panel raspravu koja je uslijedila te je održana i diskusija, na kojoj su sudjelovali Zrinka Živković Matijević (RBA), Vedran Šošić (HNB), Petar-Pierre Matek (HANFA) i Zdeslav Šantić (Socitet Generale – Splitska banka) kao moderator rasprave. Zrinka Živković Matijević pritom je istaknula: "Politika će kao i u 2016. Godini, ostati jedan od ključnih čimbenika kretanja na svjetskim tržištima. Trenutni fokus globalnoga gospodarstva je stavljen na politiku u SAD-u i na poteze predsjednika Donalda Trumpa. Naravno, svakako postoji velika neizvjesnost glede (provedbe) najavljenih mjera, ali provedba pojedinih, dijelom je već i započela. Kada govorimo o globalnom okruženju, najveći negativan utjecaj njegovih protekcionističkih mjera moguć je na tržišta u nastajanju. Dodatno, na političkoj sceni Europe moramo pratiti i parlamentarne izbore koji slijede u Nizozemskoj, Francuskoj te Njemačkoj, ali i mogućnost prijevremenih u Italiji. Ipak, u osnovnom scenariju u Europi ne očekujemo negativna iznenađenja. Kada govorimo o politikama središnjih banka, FED bi prema našim očekivanjima trebao nastaviti ciklus podizanja referentne kamatne stope, pa bi se zbog kamatnog diferencijala mogao stvarati pritisak na jačanje dolara u odnosu na euro. Utjecaj slabog dolara razmjerno je ograničenog utjecaja na Hrvatsku zbog niske izloženosti prema dolarskom dugu svih sektora. Ipak visoka uvozna ovisnost o energentima u kombinaciji sa slabim dolarom i rastućim cijenama energenata umanjuje pozitivne učinke inozemne potražnje budući da u takvim okolnostima raste vrijednost uvoza energenata".

Živković Matijević je također dodala: "S druge strane podizanje referentne kamatne stope u euro području ne očekujemo prije druge polovice 2018. godine. Stoga bi i izdanje hrvatskih euroobveznica trebalo biti na europskom tržištu. Hrvatska će zasigurno uredno servisirati sve svoje dospjele obveze i u 2017. godini. Politika ECB-a i ove godine biti će obilježena nastavkom programa kupnji obveznica (kvantitativnim popuštanjem) što je moguće unatoč naznakama porasta inflacije. Rast potrošačkih cijena trebao bi i u Europi i u Hrvatskoj ostati ispod 2 posto, ali će svakako biti pod utjecajem cijena na svjetskim robnim burzama prvenstveno sirove nafte koja će rasti zbog smanjenja ponude uslijed posljednjeg dogovora članica OPEC-a čemu su se pridružile i neke države koje nisu članice poput Rusije.

Na rast hrvatskoga gospodarstva ove godine pozitivan učinak imati porezna reforma, što kroz viši raspoloživi dohodak građana, koji će povećati potrošnju, što kroz manje oporezivanje tvrtki, što osim podizanja konkurentnosti može pozitivno utjecati na investicije. Tako će te dvije komponente BDP-a, biti će i veći zamašnjak rasta nego lani, no glavna prepreka održivijem dugoročnom rastu ostaju strukturne slabosti. S druge strane ponovno se očekuje snažan pozitivan doprinos turizma, ali visoki udio prihoda od turizma u BDP-u od gotovo 19% osim na potrebu jačanja drugih povezanih djelatnosti upozorava i na visoku ovisnost i rizik. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva još uvelike ometaju državna administracija, slaba vladavina prava i dio gospodarstvu u državnom vlasništvu koji još nije u cijelosti u funkciji tržišta. Ukratko, problemi su poznati, znaju se i rješenja, ali još uvijek nedostaje provedba. Treba istaći da se razina nacionalnoga blagostanja ne povećava brzo ostvarenim, nego održivim gospodarskim rastom, a on se može postići strukturnim promjenama. Stoga je poželjno da Vlada provede strukturne reforme u 2017., jer se radi o prvoj godini mandata, u razdoblju još uvijek niskih kamatnih stopa te uzlaznog gospodarskog trenda", zaključila je Živković Matijević.

Akademija Zagrebačke burze edukativni je odjel Zagrebačke burze, utemeljen 2010. godine uz pomoć EBRD-a, s ciljem razvoja hrvatskoga tržišta kapitala povećanjem stručnosti, iskustva i znanja brokera, investitora i opće javnosti iz područja financijskih instrumenata, trgovanja, europske prakse i drugih financijskih tema.