ESB: Novi operativni okvir
15.03.2024
Ranije od očekivanja, ESB je objavila neka ključna načela za provedbu monetarne politike i osiguravanje likvidnosti središnje banke. Još uvijek nije sve razjašnjeno i većina promjena relevantna je samo na duži rok.
Ključni zaključci su:
• Stopa na novčani depozit ostat će ključna kamatna stopa ESB-a za usmjeravanje kretanja kratkoročnih stopa na tržištu novca - kao i do sada. Razlika između stope za glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit smanjit će se i iznositi 15 baznih bodova od 18. rujna 2024. – to je novo.• Glavne operacije refinanciranja imat će središnju ulogu u zadovoljenju likvidnosnih potreba banaka te će se i dalje provoditi putem raspodjele punog iznosa likvidnosti na aukcijama s nepromjenjivom stopom na osnovi različitih vrsta kolaterala.
• Dugoročne posljedice za kratkoročne stope na novčanom tržištu trebale bi biti nešto veće marže na depozitnu stopu ESB-a i veća volatilnost, ali još uvijek prihvatljiva.
• Podaci o držanju obveznica ESB-a ostali su šturi. Smanjenje APP-a i PEPP-a nastavit će se kako je navedeno. Nove strukturne operacije dugoročnijeg refinanciranja i strukturni portfelj vrijednosnih papira uvest će se u kasnijoj fazi, ali ne prije završetka kvantitativnog pooštravanja. Može se postaviti pitanje hoće li se ovaj novi portfelj implementirati prije sljedeće revizije 2026. godine.
• Stopa pričuve za potrebe određivanja minimalnih obveznih pričuva banaka ostaje nepromijenjena i iznosi 1%. Stopa remuneracije minimalnih pričuva ostaje nepromijenjena i iznosi 0% - to je ostalo nepromijenjeno.
U prosincu 2022. godine ESB je započela reviziju svog operativnog okvira. To je sada zaključeno i ESB je objavio Izjavu nakon sastanka Upravnog vijeća održanog 13. ožujka. Izjava sadrži ključna načela o tome kako će Upravno vijeće upravljati kratkoročnim kamatnim stopama na tržištu novca i, prema tome, kako ESB provodi monetarnu politiku. U priopćenju za medije predsjednica Lagarde je izjavila: „Okvir će osigurati da provedba naše politike ostane učinkovita, robusna, fleksibilna i djelotvorna u budućnosti kako se naša bilanca bude normalizirala.“ Pogledajmo detaljnije!
Jedna od skorijih promjena odnosi se na raspon kojim se protežu referentne kamatne stope ESB-a. Stopa za glavne operacije refinanciranja prilagodit će se tako da se razlika između stope za glavne operacije refinanciranja i stope na novčani depozit smanji s trenutačnih 50 baznih bodova na 15 baznih bodova od 18. rujna 2024. Kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana i dalje će biti postavljena 25 bb iznad glavne stope refinanciranja. Tako će raspon između kamatne stope na depozite i kamatne stope za mogućnost posudbe na kraju dana iznositi 40 bb umjesto sadašnjih 75 bb.
Je li ovo važno? Za banke, koje žele dobiti likvidnost od ESB-a, to očito i jest. Za kratkoročne stope na tržištu novca to bi moglo biti, ali to ovisi o tome kako ESB postavlja druge parametre. Ključni parametar u tom smislu je količina viška likvidnosti koju ESB želi zadržati. I u tom smislu, ESB je ostala prilično tajanstvena u reviziji. Međutim, ono što ESB navodi u vezi s kratkoročnim stopama na novčanom tržištu jest sljedeće:
Stajalište monetarne politike najbolje se provodi usmjeravanjem kratkoročnih stopa na tržištu novca u skladu s odlukama o monetarnoj politici - to znači da bi kratkoročne stope na tržištu novca trebale odražavati promjene u ključnim kamatnim stopama ESB-a gotovo 1:1.
Stavom monetarne politike upravlja se prilagodbom depozitne kamatne stope - to znači da je namjera da se kratkoročne stope tržišta kreću u blizini depozitne stope, a ne glavne stope refinanciranja ili kamatne stope za mogućnost posudbe na kraju dana.
Određena volatilnost stopa na tržištu novca može se tolerirati - to znači da višak likvidnosti ne mora nužno biti toliko obilan da eliminira bilo kakve tržišno vođene fluktuacije kratkoročnih stopa na tržištu novca.
Potonje sugerira da buduće osiguranje likvidnosti ESB-a bankarskom sektoru neće biti niti oskudno - kao u vremenima prije financijske krize - niti obilno - kao što je sada i bila je u posljednjem desetljeću. Može se reći da je ESB bio puno manje jasan u pogledu svog budućeg stava o likvidnosti nego Fed ili BoE (za usporedbu pogledajte publikaciju od prošlog ljeta: ECB Watch: The future of liquidity). Ono što znamo iz revizije jest da ESB namjerava kombinirati operacije refinanciranja i kupnju imovine: "osigurati pričuve središnje banke kroz široku kombinaciju instrumenata".
Namjera je da operacije glavnog refinanciranja (Main refinancing operations ili MROs) ponovno imaju središnju ulogu. Trenutno to očito nije slučaj! Ovotjedne aukcije pokazale su potražnju banaka europodručja u prosjeku od oko 5 milijardi eura u 2024. Da pružimo neku perspektivu: ukupna imovina banaka europodručja iznosi oko 37.400 milijardi eura, a rezerve središnje banke 3.500 milijardi eura. Ako MRO-ovi ili drugi standardni oblici poput 3-mjesečnih LTRO-ova ponovno dobiju mnogo veću važnost, ESB-ovo osiguranje likvidnosti postaje više orijentirano na potražnju. Kako bismo ovo razumjeli, važno je znati da ESB namjerava zadržati trenutne značajke operacija refinanciranja: fiksna stopa, raspodjela punog iznosa likvidnosti, uz širok kolateral.
Dakle, banka može posuditi koliko god želi od ESB-a po cijeni glavne stope refinanciranja (15 bb iznad depozitne stope) pod uvjetom da je osigurano dovoljno kolaterala. Sada ipak postaje zamršeno! Ako postoji snažan element pružanja likvidnosti potaknute potražnjom, glavna stopa refinanciranja, a ne depozitna stopa, trebala bi biti granična cijena i usmjeravati kratkoročne stope na tržištu novca. Može biti samo slučaj da se kratkoročnim stopama na novčanom tržištu još uvijek trguje blizu depozitne stope zbog činjenice da se €STR-om trguje ispod glavne ključne stope ESB-a. Trenutačno se €STR-om trguje na 3,908% s kamatnom stopom ESB-a od 4%. Razlog tome je što nemaju svi subjekti obuhvaćeni €STR-om pristup ESB-ovim instrumentima monetarne politike. Nije bilo priopćenja da će se to promijeniti tako da bi kratkoročne stope na tržištu novca trebale nastaviti biti ispod kamatne stope ESB-a za mogućnost posudbe na kraju dana. Uz pretpostavku sličnog diskonta, cijena €STR-a bi tada mogla biti jednaka ili malo iznad stope depozita, a ne ispod nje.
Ovo se neće uskoro ostvariti! Sve dok je višak likvidnosti tako obilan kao što je sada, malo će se toga promijeniti za kratkoročne stope tržišta novca. Višak likvidnosti trenutno se samo postupno smanjuje nereinvestiranjem obveznica koje dospijevaju iz APP-a, a od sredine godine nadalje i PEPP-a. Revizija operativnog okvira ne želi se u to miješati. Općenito, postoje samo vrlo nejasne smjernice o budućnosti kupnje imovine. Ono što ESB priopćava jest da želi izgraditi strukturni portfelj vrijednosnih papira kako bi pokrio „strukturne potrebe bankarskog sektora za likvidnošću koje proizlaze iz autonomnih čimbenika i minimalnih zahtjeva za pričuvu“. Stoga nema namjeru utjecati na monetarnu politiku, već osigurati temelj za pričuve središnje banke. Ovaj novi portfelj bit će uveden tek kada bilanca ESB-a počne „ponovno trajno rasti“. Po našem mišljenju to znači da ovo neće biti tema ove godine, a vjerojatno ni sljedeće godine. Još jedna dugoročna strukturna tema o kojoj znamo vrlo malo iz pregleda su „nove strukturne operacije dugoročnog refinanciranja“. Pretpostavljamo da bi oni mogli imati dospijeće od jedne godine i da su, na ovaj ili onaj način, povezani kako bi olakšali zelenu tranziciju.
Jedna tema koja je jasnije specificirana su minimalne rezerve. Stopa minimalne pričuve ostaje nepromijenjena na 1%, a naknada za pričuve ostaje na 0%. Posljednjih mjeseci bilo je mnogo nagađanja da bi se stopa minimalne pričuve mogla povećati (neki tvrde da bi to bilo značajno). Ova tema je zatvorena, barem do 2026. godine, kada se provodi nova revizija.
Općenito, revizija ESB-og operativnog okvira daje neke smjernice, ali zaostaje za očekivanjima kada je riječ o detaljima. Neka važna pitanja, poput relativne uloge operacija refinanciranja i kupnje imovine, ostaju otvorena. U usporedbi s Fed-om i BoE-om, čini se da ESB još nije pronašla zajednički jezik o svim aspektima svoje buduće strategije likvidnosti.
(Franz Zobl, RBI)
Izjava o odricanju odgovornosti
Izdavatelj publikacije: Raiffeisenbank Austria d.d. Magazinska cesta 69, 10000 Zagreb, Hrvatska (“RBA”). RBA je kreditna institucija osnovana u skladu sa odredbama Zakona o kreditnim institucijama.
Ekonomska istraživanja i Financijsko savjetovanje su organizacijske jedinice RBA.
Nadzorno tijelo: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, 10 000 Zagreb i Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10 002 Zagreb.
Ova publikacija izrađena je isključivo u informativne svrhe i ne smije se reproducirati, prevoditi ili činiti dostupnom trećim osobama osim namjeravanog korisnika, u cijelosti ili djelomice, bez prethodne pisane suglasnosti RBA u svakom pojedinom slučaju. Ova publikacija ne predstavlja investicijski savjet ili osobnu preporuku glede kupovanja, držanja ili prodaje vrijednosnih papira, niti ponudu ili poziv na davanje ponude, te ne zamjenjuje niti dopunjuje bilo kakav pravni dokument koji je po propisima bilo koje države, uključujući i Republiku Hrvatsku, potreban za primarno izdanje ili sekundarnu trgovinu financijskim instrumentima, bez obzira radi li se o malim ili profesionalnim ulagateljima te bez obzira radi li se o subjektima ili rezidentima Republike Hrvatske ili koje druge jurisdikcije.
Ova publikacija temelji se na javno dostupnim informacijama, koje smatramo pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzimamo nikakvu odgovornost. Sve analize sadržane u ovoj publikaciji utemeljene su jedino na javno dostupnim informacijama i pod pretpostavkom da su te informacije cjelovite i točne, a što ne mora biti slučaj i za korisnika predstavlja rizik, kako izdavatelja, tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda. Procjene, projekcije, preporuke ili predviđanja budućih događaja te mišljenja iznesena u ovoj publikaciji predstavljaju neovisne prosudbe analitičara na dan objavljivanja, ako nije drugačije navedeno. Za izradu ove publikacije značajni su bili sljedeći materijalni izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Zagrebačka burza, Ekonomski institut, Bloomberg, Eurostat, The Vienna Institute for International Economic Studies i ostali izvori izričito navedeni u analizi.
RBA zadržava pravo ne ažurirati informacije iznesene u ovoj publikaciji ili ih potpuno ukinuti. Objava ažurirane analize, ako je i bude, ostaje diskrecijska odluka analitičara i RBA. U slučaju izmjena ili ukidanja informacija iznesenih u ovoj publikaciji, RBA će obavijest o izmjenama ili ukidanju kao i razloge koji su doveli do izmjena ili ukidanja publikacije objaviti na isti način kao i ovu publikaciju uz jasno upućivanje da se izmjene ili ukidanje odnosi na ovu publikaciju.
Ova publikacija ne može predstavljati i ne predstavlja temelj za donošenje investicijske odluke, već se svi korisnici pozivaju da se prije donošenja investicijske odluke informiraju dodatno i u mjeri koju drže potrebnom.
Cijene vrijednosnih papira koje se navode u ovoj publikaciji su zadnje cijene dostupne u 16:30 CET na dan koji prethodi ovoj publikaciji, osim ako u samoj publikaciji nije drugačije navedeno.
Investicijske mogućnosti o kojima se raspravlja u ovoj publikaciji mogu biti neprikladne za neke investitore, ovisno o njihovim konkretnim investicijskim ciljevima i investicijskom horizontu, te uzimajući u obzir njihov ukupan financijski položaj. Investicije koje su predmet ove publikacije mogu varirati s obzirom na cijenu ili vrijednost. Investitori mogu ostvariti povrat manji od početnog ulaganja. Promjene deviznog tečaja mogu imati negativan utjecaj na vrijednost investicija. Osim toga, rezultati ostvareni u prošlosti ne moraju nužno implicirati rezultate u budućnosti. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet ove publikacije nisu objašnjeni u potpunosti. Informacije su iznesene bez jamstva, u zatečenom stanju, te se ne smiju smatrati zamjenom za investicijski savjet. Investitori moraju sami donijeti odluku u pogledu primjerenosti ulaganja u bilo koji od ovdje spomenutih instrumenata, na temelju koristi i rizika koji iz njih proizlaze, vlastite investicijske strategije, te pravnog, fiskalnog i financijskog položaja. Budući da ova publikacija ne predstavlja osobnu preporuku za ulaganje, ona, niti bilo koji njezin dio, ne predstavlja osnovu za sklapanje bilo kakvog ugovora ili preuzimanje bilo kakve obveze, niti se u nju smije pouzdati u vezi s takvim radnjama, niti se ona smije koristiti kao poticaj za takve radnje. Ulagačima se savjetuje da stupe u kontakt s ovlaštenim investicijskim savjetnikom za pojedinačna objašnjenja i savjete.
RBA, Raiffeisen Bank International AG ("RBI"), te bilo koje s njima povezano društvo kao ni njihovi direktori, ovlaštene osobe ili zaposlenici, te bilo koja druga osoba, ne prihvaćaju nikakvu odgovornost (iz nemara ili drugog razloga) za bilo kakve gubitke prouzročene na bilo koji način zbog korištenja ove publikacije ili njezinog sadržaja, odnosno na drugi način prouzročene s njom u vezi.
Ova se publikacija distribuira ulagačima od kojih se očekuje donošenje samostalnih investicijskih odluka i procjene rizika ulaganja, kako rizika samog izdavatelja tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda, bez nepotrebnog oslanjanja na ovu publikaciju, te se, bez prethodnog odobrenja RBA, ne smije distribuirati, umnažati ili objavljivati u cijelosti ili djelomično ni u koju svrhu.
RBA objavljuje analize i vrednovanja financijskih instrumenata samostalno i u sklopu publikacija izrađenih i distribuiranih od strane RBI te Raiffeisen Centrobank, Austria ("RCB") pod imenom Raiffeisen ISTRAŽIVANJA. Analize se mogu odnositi na jednog izdavatelja ili više njih, te na financijske instrumente u njihovom izdanju.
Jedinstveni kriteriji za izdavanje preporuka i klasifikaciju rizika za dioničko tržište definirani su na način:
„Kupiti“/(Buy): za dionice koje imaju očekivani ukupni povrat od najmanje 10% (15% za dionice s visokim rizikom volatilnosti) i predstavljaju najatraktivnije dionice među svim našim dionicama koje analiziramo i vrednujemo za razdoblje od sljedećih 12 mjeseci.
„Držati“/(Hold): za dionice za koje očekujemo pozitivni povrat do 10% (do 15% za dionice s visokim rizikom volatilnosti) u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
„Smanjiti“/( Reduce): za dionice za koje očekujemo negativni povrat do -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
„Prodati“/( Sell): za dionice za koje očekujemo negativni povrat od preko -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
Ciljane cijene se temelje na izračunatoj fer vrijednosti dobivenoj pomoću metode usporednog vrednovanja („peer“ analize) i/ili metodom diskontiranog novčanog tijeka (DCF metodom). Detaljna pojašnjenja korištenih metodologija dostupna su na:
https://equityresearch.rbinternational.com/concepts.php
Prilikom objave analize, preporuka je određena koristeći gore definirane raspone. Privremena odstupanja od gore navedenih raspona ne dovode do automatske promjene preporuke nego će preporuka biti stavljena u razmatranje.
Mišljenja glede kretanja kamatnih stopa na tržištu novca Republike Hrvatske i kretanja cijena državnih obveznica izdanih u Republici Hrvatskoj temelje se na analizi kretanja tržišnih pokazatelja.
Ova publikacija nije ponuda ili osobna preporuka za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta. Informacije iznesene ovdje ne sačinjavaju potpunu analizu svih materijalnih činjenica vezanih za izdavatelja, industriju ili financijski instrument. Ova publikacija može sadržavati očekivanja i izjave u pogledu budućeg razdoblja što uključuje rizike i neizvjesnosti, ali time ne jamči ostvarivanje budućih rezultata u bilo kojem pogledu koje su sukladno tome podložne promjenama. U skladu s tim, nijedno jamstvo ili tvrdnja, iskazana ili implicirana, nisu stvarni i ne treba se oslanjati na pravičnost, točnost, cjelovitost ili ispravnost informacija i mišljenja iznesenih u ovoj publikaciji.
RBA analitičari sudjeluju u izradi redovitih analiza koje objavljuje i distribuira RCB, a tiču se kompanija navedenih u nastavku zajedno s datumom objave inicijalne analize:
- Adris Grupa d.d. (21.01.2005.), Atlantic Grupa d.d. (8.6.2015.), Ericsson Nikola Tesla d.d. (18.01.2005.), Hrvatski Telekom d.d. (11.12.2007.), Ledo d.d. (13.10.2015.), Podravka d.d. (3.3.2003.) i Valamar Riviera d.d. (17.12.2015.).
Pregled Raiffeisen preporuka:
|
| Kupiti | Držati | Smanjiti | Prodati | Ukinuto | Pod razmatranjem |
| Broj preporuka | 1 | 4 | 1 | 0 | 1 | 0 |
| % svih preporuka | 14% | 58% | 14% | 0% | 14% | 0% |
| Usluge invest.bankarstva | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| % svih usl.invest.bankar. | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% |
Popis povijesnih preporuka za dionička tržišta, kamatne stope tržišta novca RH, hrvatske obveznice izdane na lokalnom tržištu i ostale preporuke dostupan je na linku:
http://www.rba.hr/istrazivanja/povijest-preporuka
Napominjemo da RBA, s njom povezana društva i zaposlenici ili članovi organa upravljanja, kao i osobe koje su sudjelovale u izradi ove publikacije te s njima povezane osobe drže ili trguju financijskim instrumentima u iznosima koji premašuju 0,5% udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja ili posluju sa subjektima iz sektora na koje se ova publikacija odnosi. Međutim, RBA je primjenom mjera zaštite povjerljivosti i sprečavanja sukoba interesa u razumnoj mjeri osigurala da takva okolnost ni na koji način nije utjecala na bilo što navedeno u ovoj publikaciji.
RBA je dio grupacije RBI. RBI je poslovna investicijska banka i ima sjedište u Austriji. Već 25 godina RBI djeluje u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE regiji) gdje ima mrežu banaka podružnica, leasing društava i brojnih drugih društava koja pružaju financijske usluge na 17 tržišta. Kao rezultat ovog položaja u Austriji i SIE regiji, RBI je uspostavio odnose i proširio ih u nekim slučajevima s kompanijama u sljedećim sektorima: nafta&plin, tehnologije, energija, nekretnine, telekomunikacije, financijske usluge, osnovni materijali, ciklični i ne-ciklični potrošački proizvodi, briga o zdravlju i industrija. RBI i/ili njegova povezana društva provodili su transakcije u vezi s proizvodima i uslugama (uključujući, ali ne isključivo, usluge investicijskog bankarstva) s izdavateljem iz analize, u proteklih 12 mjeseci. RBI i povezana društva uspostavili su organizacijske mjere koje su potrebne s pravnog stajališta i stajališta nadzora, a čije poštivanje prati Sukladnost (Compliance). Na sukobe interesa primjenjuju se pravna, fizička i druga ograničenja (koja se zajednički nazivaju „Kineski zidovi“), a njihova je svrha je ograničiti protok informacija između poslovnog područja/organizacijske jedinice unutar RBI, RBA, RCB te ostalih društava unutar grupe. Tako je npr. Investicijsko bankarstvo, koje obuhvaća aktivnosti korporativnog financiranja putem tržišta kapitala, odvojeno fizičkim i drugim barijerama od jedinica trgovanja te jedinica za istraživanje i analizu.
Potencijalni sukobi interesa navedeni niže primjenjuju se u slučaju vrijednosnih papira navedenih u analizi ako su pripadajući redni brojevi navedeni na kraju odlomka:
1. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje neto dugu ili kratku poziciju koja premašuje prag od 0,5 % ukupnog izdanog dioničkog kapitala izdavatelja.
2. Izdavatelj drži više od 5 % ukupnog izdanog dioničkog kapitala RBA ili bilo kojeg povezanog društva.
3. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije ima značajne financijske interese u odnosu na izdavatelja.
4. RBA ili bilo koje povezano društvo djeluje kao održavatelj tržišta (ili specijalist) ili drugi održavatelj likvidnosti za vrijednosne papire izdavatelja, kada je to primjenjivo.
5. RBA ili bilo koje povezano društvo je bilo tijekom prethodnih dvanaest mjeseci glavni voditelj ili suvoditelj postupka bilo koje objavljene ponude vrijednosnih papira izdavatelja u smislu usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira izdavatelja sa i bez obveze otkupa, kada je to primjenjivo.
6. RBA ili bilo koje povezano društvo je u bilo kojem drugom sporazumu s izdavateljem koji se odnosi na pružanje usluga investicijskog bankarstva, osim ako bi to značilo objavljivanje povjerljivih poslovnih informacija i da je sporazum bio na snazi prethodnih dvanaest mjeseci ili je tijekom istog razdoblja doveo do plaćanja naknade ili obećanja da će naknada biti plaćena, kada je to primjenjivo.
7. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je stranka sporazuma s izdavateljem koji se odnosi na izradu preporuke, kada je to primjenjivo.
8. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje vrijednosne papire izdavatelja koje je analizirao.
9. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je u Nadzornom odboru/Odboru direktora izdavatelja čije je poslovanje analizirao.
10. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je primio ili stekao vrijednosni papir izdavatelja prije javne ponude izdanja. U tom slučaju zahtijeva se pred-odobrenje transakcije s istaknutim datumom i kupovnom ili prodajnom cijenom.
11. Kompenzacija analitičara ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je povezana s davanjem usluga investicijskih usluga od strane RBA ili bilo kojeg povezanog društva.
Primjenjive napomene: Napomena br. 3, 4 i 5.
Portfelji analitičara i drugih fizičkih osoba koji su sudjelovali u izradi ove analize dostupni su na:
http://www.rba.hr/istrazivanja/portfelj-rba-analiticara
Izjava analitičara: Financijska naknada autoru analize nije i neće biti povezana, izravno ili posredno, s preporukama ili stajalištima iznesenim u ovoj publikaciji niti ista ovisi o provedenim transakcijama.
RBA zaposlenici koji nisu sudjelovali u pripremi ove publikacije, ali su imali pristup istoj prije distribucije, nemaju značajan financijski interes u jednom ili više financijskih instrumenata izdavatelja koji su analizirani u publikaciji. RBA zaposlenici koji nisu sudjelovali u pripremi ove publikacije, a imaju pristup istoj prije distribucije, nisu u sukobu interesa u odnosu na izdavatelja koji su analizirani u publikaciji.
RBA ima odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (“HANFA”) za obavljanje svih poslova propisanih važećim Zakonom o tržištu kapitala i drugim važećim zakonima i podzakonskim propisima. Međutim, RBA je ovlaštena obavljati te poslove samo na teritoriju Republike Hrvatske, ne i drugdje. Ukoliko bi ova publikacija, u cijelosti ili djelomično, bila dostupna u bilo kojoj jurisdikciji osim Republike Hrvatske, treba je smatrati nepostojećom.
Ovaj dokument se ne smije distribuirati u UK, Japanu, Hong Kongu, Kanadi i SAD-u.