Zagreb, 29. ožujka 2017.  –  Povodom obilježavanja programa „European Money Week 2017“, Banka nastavlja s aktivnostima te edukacijama za djecu i mlade na području Hrvatske, koje provodi od 2015. godine, odnosno od početka obilježavanja Europskog tjedna novca u Hrvatskoj.

Tom prigodom je Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja RBA bila gost na debati, pod nazivom „Treba li Hrvatska uvesti euro kao službenu valutu?“, održanoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Raiffeisen banka je inače generalni sponzor Debatnog kluba EFZG te je uključena u njihove aktivnosti tijekom akademske godine 2016/2017.

Debatanti/studenti bili su podijeljeni u dvije afirmacijske i dvije negacijske skupine, po dvoje studenata u grupi, dok su po grupi imali dozvoljeno vrijeme za prezentaciju u ukupnom trajanju od četiri minute. Debatanti su većinom studenti Ekonomskog fakulteta u Zagreba, ali bilo je i studenata s pravnog fakulteta u Rijeci te Prirodoslovnog matematičkog fakulteta u Zagrebu. Svi debatanti su također i članovi pet najvećih studentskih udruga Ekonomskog fakulteta, a to su redom: Financijski klub, Ekonomska klinika, eStudent, Hrvatska studentska asocijacija i Debatni klub.

Osim studenata/debatanata, debati su prisustvovali i stručnjaci, odnosno profesori Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: prof.dr.sc. Lajoš Žager – Dekan EFZG, prof.dr.sc. Anita Pavković – prodekanica za poslovanje i administraciju, prof.dr.sc. Ljubo Jurčić – Katedra za međunarodnu ekonomiju i prof.dr.sc. Boris Cota – Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj.

Nakon održane debate te izglasavanja pobjedničkog debatnog tima, Zrinka Živković Matijević je dala svoj osvrt na debatu, iznijela mišljenje vezano uz zadanu temu te izjavila: „Prije nego iznesem svoje mišljenje, voljeli bih vam samo čestitati te reći da mi je iznimno drago što sam imala priliku sudjelovati kao promatrač na današnjoj debati, te vidjeti i slušati mlade ljude kako na vrlo stručan i detaljan način zastupaju zadane stavove. Danas ste svi pobjednici jer ste uistinu izvrsno branili svoje teze. Nadalje, kako sam ipak danas u poziciji da s vama podijelim svoje mišljenje, rekla bih da osobno zastupam uvođenje eura kao službene valute. Naime, iako smatram da je vrlo optimistično računati da bi Hrvatska mogla ući u eurozonu do 2020. godine. ostaje činjenica da se unatoč prednostima i nedostacima ulaska u jedinstveno valutno područje Hrvatska kao i ostale države članice iz srednje i istočne Europe obvezala na prihvaćanje eura po ispunjavanju nominalnih kriterija poznatih kao kriteriji iz Maastrichta. Dakle ne radi se o pitanju treba li nego kada će Hrvatska uvesti euro. Pristup ulaska u eurozonu koji se zasnivao na tezi „ što je prije moguće“ a koji je  bio osobito prisutan nakon velikog vala proširenja Europske Unije u 2004. uvelike je zamijenjen oprezom. Naime, kriza je pokazala da je osim ispunjavanja nominalnih kriterija poznatih kao kriteriji iz Maastrichta potrebno sagledati i realnu i strukturnu konvergenciju samim novih članica. S aspekta strukturnih neravnoteže u financijskom sustavu i očuvanja financijske stabilnosti uvođenje eura bi bilo najbolje rješenje. Time bi se otklonili valutni rizici iz zaduženja privatnog sektora i države, omogućilo bi se bankama nastavak financiranja države bez dodatnih ograničenja, a nestala bi i valutna neravnoteža unutar bankarskoga sektora. Dakle, uvođenje eura donijelo bi stabilnost financijskom sustavu uz sve pozitivne učinke na domaće gospodarstvo.  te bi stoga bilo pozitivno za domaće gospodarstvo. Gubitak monetarnog suvereniteta kojeg kao argument često koriste protivnici uvođenja eura vrlo često zanemaruju činjenicu da već sadašnji visoki stupanj eurizacije (osobito depozitne) nameće značajna ograničenja monetarnoj politici ali i da monetarna politika sama po sebi ne može dugoročno omogućiti održiv rast. Naime, ona ima ograničeni doseg i u državama poput Hrvatske problem uvelike leži u sferi strukturnih politika i upravljanju državnim financijama. Navedeno je potvrdila i velika financijska i ekonomska kriza u Europi. U pravilu u vrijeme izbjegavanja strukturnih promjena rastu apetiti da monetarna politika zauzme aktivniju ulogu. Trenutno najveća prepreka ulasku Hrvatske u eurozoni leži u fiskalnim kriterijima osobito javnom dugu koji s preko 80 posto udjela u BDP-u nadmašuje ciljanu kriterij iz Maastrichta od 60 posto. Štoviše tek 2016. godine uspjeli smo zaustaviti rast njegovog udjela a potrebno je malo duže razdoblje kako bi pokazali da javni dug ima održivi smjer pada prema ciljanoj veličini.", zaključila je Živković Matijević.

 

Debatanti/studenti su bili:

Filip Krbavec (Debatni klub – EFZG)

Luka Perović (Debatni klub – EFZG)

Lovro Šprem (Debatni klub – EFZG)

Ivana Marija Pranjić (Debatni klub – Pravni fakultet u Rijeci)

Barbara Prkačin (eStudent – PMF)

Marko Banfić (Hrvatska studentska asocijacija – EFZG)

Matej Orlić (Ekonomska klinika – EFZG)

Karlo Jurić (Financijski klub – EFZG)