
U 2024. inflacija 3%
Prema prvoj procjeni za prosinac, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su 0,1% na mjesečnoj te 3,4% na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena. Stoga je nastavljeno ubrzanje godišnje inflacije treći mjesec zaredom. U skladu s očekivanjima, u 2024. prosječan rast potrošačkih cijena iznosio je 3,0% na godišnjoj razini.
Rast potrošačkih cijena u prosincu 3,4% na godišnjoj razini
Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za prosinac. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, uz rast od 0,1% u odnosu na studeni, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 3,4%. Najsnažniji je to rast od travnja 2024.
U prosincu, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, nakon pada tri mjeseca zaredom, rast cijena kod Usluga iznosio je 0,6%. Rast je također ostvaren u cijenama Energije te Hrane pića i duhana (obje po 0,4%). Cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije smanjile su se za 0,9% u odnosu na studeni.
Na godišnjoj razini, razmjerno snažan rast nastavljaju bilježiti prosječne cijene usluga. U odnosu na prošlogodišnji prosinac cijene u ovoj kategoriji više su za 5,6% te procjenjujemo da su tako doprinijele godišnjoj stopi inflacije s 1,46 postotnih bodova. Slijedi rast cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan gdje je procijenjena godišnja stopa promjene iznosila 4,8%. Kao što je vidljivo iz mjesečnih promjena, zamah inflacije hrane posljednjih je mjeseci ojačao, što je osim nepovoljnih baznih učinaka bila posljedica jačanja tekućih cjenovnih pritisaka u, primjerice, cijenama voća i povrća, ali i poskupljenja određenih sirovina na svjetskom tržištu. Procjenjujemo da je doprinos rastu prosječne stope inflacije potrošačkih cijena u prosincu iznosio dodatnih 1,51 postotna boda. Dakle, promatrane dvije kategorije (usluge i hrana) u prosincu su kao i u dosadašnjem dijelu godine najviše doprinijele rastu potrošačkih cijena.
Naposljetku Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije porasli su u odnosu na prosinac 2023. za 0,7%, dok Energija nakon šest uzastopnih mjeseci smanjenja bilježi prosječan rast cijena. Prosječne cijene Energije u ovogodišnjem prosincu više su za 1,6% u odnosu na isti mjesec lani. Uz jačanje zamaha rasta cijena u posljednjem tromjesečju, odnosno jačanja tekućih kretanja (zbog prilagodbe administrativno utvrđenih cijena struje, plina i toplinske energije u kućanstvima), posljedica je to nepovoljnog učinka baznog razdoblja.
Više informacija bit će dostupno 16. siječnja kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju.
Prosječna inflacija u 2024. u skladu s očekivanjima
S objavom posljednjih podataka zaokružena je statistika za cijelu godinu. U 2024. rast potrošačkih cijena, mjeren indeksom potrošačkih cijena, iznosio je u prosjeku 3,0%. U odnosu na prethodnu godinu, cijene usluga porasle su za 5,9%, a hrane za 4%, dok su cijene neprehrambenih industrijskih proizvoda bez energije bile više za 1,4%, a cijene energije niže za 0,9%.
Što nas čeka u novoj godini?
Na početku 2025. godišnja inflacija mogla bi dodatno ubrzati odražavajući prvenstveno nepovoljne učinke baznog razdoblja s obzirom na relativno niske mjesečne promjene tijekom siječnja i veljače prošle godine.
Promotrimo li kretanja u posebnim agregatima, s obzirom na mjesečni rast cijena krajem 2024. godine i nastavkom postepenog ukidanja administrativnog utvrđivanja cijena, godišnji rast cijena energije će se na razini 2025. vjerojatno vratiti u pozitivno područje. Godišnji rast cijena hrane također će se nastaviti te bi ista s obzirom na recentna kretanja mogla biti i na blago višim razinama od prošle godine. Tijekom godine primat u usporavanju temeljne inflacije mogla bi, od inflacije industrijskih dobara, preuzeti inflacija usluga uz očekivano usporavanje s obzirom na snažan rast cijena tijekom proteklih godina i znatno smanjen prostor za daljnju konvergenciju određenih podskupina prema prosjeku EU. S druge strane, dezinflaciju u tom agregatu mogao bi nastaviti ograničavati nastavak gospodarskog rasta temeljenog na potrošnji i povjerenju potrošača. Najavljene porezne olakšice i povećanje minimalne plaće podržat će domaću potražnju u 2025.
Očekujemo prosječnu stopu inflacije na 2,6% u 2025. godini. Pod utjecajem snažne potražnje, temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) trebala bi se zadržati iznad opće razine inflacije do 2026. Rizici koji okružuju prognoze i dalje su značajni. Osim unutarnjih čimbenika poput intenziteta domaće potražnje, u najznačajnije vanjske čimbenike i dalje se ubrajaju geopolitički rizici koji bi mogli, primjerice, ponovno poremetiti učinkovitost dobavnih lanaca. Moguće indirektne učinke trgovinskih politika nove administracije u SAD-u također ne treba zanemariti.
HIPC – razlika i dalje primjetna
Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, inflacija je u Hrvatskoj na kraju godine iznosila 4,5%. Na razini 2024., prema prvoj procjeni, rast je iznosio u prosjeku 4%. S druge strane, inflacija u europodručju je u prošloj godini iznosila 2,4%. Uz Belgiju, u Hrvatskoj je zabilježen najsnažniji godišnji rast potrošačkih cijena među državama jedinstvenog valutnog područja. Razlika između stope inflacije u Hrvatskoj i europodručju premašila je u prosincu dva postotna boda prvi put od travnja prošle godine, što je posljedica relativno većeg značaja hrane u strukturi potrošačke košarice i cjenovnih promjena u kategoriji usluga.