
U listopadu godišnji rast gotovinskih nenamjenskih kredita 16%
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili na kraju listopada 24 mlrd. eura.
U odnosu na isto razdoblje 2023. godine, na osnovi stanja, rast promatranih kredita ubrzao je na 12,0% (+2,6 mlrd. eura), što je za 1,5 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 482 mil. eura ili 2,0%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 11,4 mlrd. eura na kraju listopada činili su 47,6% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 6,6% što je skromnije za 0,5 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu u rujnu. Rezultat je to učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog rasta stambenoga kreditiranja prošle godine uslijed provedbe posljednjeg kruga programa državnog subvencioniranja. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti zadržavaju su se na razini iz kolovoza.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 9,1 mlrd. eura ili 37,9% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U listopadu je ostvaren rast u odnosu na listopad 2023. iznosio 16,0% ili 1,3 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je ubrzao na 1,5% (+135 mil. eura) u usporedbi s 1,3% u rujnu. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru koja je u prvoj polovici 2024. dodatno pogurala rast plaća.
Prema navodima iz središnje banke broj odobrenih gotovih nenamjenskih kredita počeo se povećavati tijekom 2024. te je u prvih šest mjeseci ove godine isplaćeno oko 186 tisuća gotovinskih kredita, odnosno za oko četvrtinu više nego u istom razdoblju 2023. Pri tome se prosječna isplata blago povećala pa je u prvih šest mjeseci 2024. dosegnula oko 9.350 eura, odnosno oko 6% više nego tijekom 2023. Iz središnje banke navode kako je od 2010. godine omjer duga kućanstava i BDP-a kontinuirano padao, a taj se pad nastavio i nakon kratkotrajnog skoka na početku pandemije, da bi se od 2022. godine, u uvjetima snažnoga kreditnog rasta, taj omjer zahvaljujući snažnom rastu dohodaka zadržao na razini od oko 33%. Ovdje treba ostati oprezan, budući da bi potencijalni nastavak snažnog kreditiranja kućanstava doveo do pogoršanja pokazatelja zaduženosti kućanstava, u okruženju sporijeg rasta nominalnog BDP-a i raspoloživih dohodaka, pri čemu je važno naglasiti kako su duga razdoblja snažnog rasta zaduženosti kućanstava jedan su od navješćujućih indikatora financijskih kriza. U odnosu na kraj 2023., gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 14,0% ili 1,1 mlrd eura.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 768,3 mil. eura (3,2% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače ove godine. U listopadu je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 5,6%. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast za 0,3%.
Krediti po kreditnim karticama (2,3% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 560 mil. eura te su uz snažna rast na mjesečnoj razini od 45% na godišnjoj razini bili viši za 41,8%. Prema navodima iz središnje banke snažan rast u ovoj kategoriji kredita rezultat je preuzimanja u listopadu dijela poslovanja koji se odnosi na segment izdavanja kreditnih kartica od strane jedne kreditne institucije.
Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na novoodobrene gotovinske nenamjenske kredite stanovništvu povećala se u listopadu za 7 baznih bodova (6,1%) u odnosu na lipanj, dok su kamatne stope na stambene kredite ostale na razinama zabilježenima početkom godine (3,8%). Povećanju kamatnih stopa ili njihovu zadržavanju na dosegnutim razinama zasigurno pridonosi nastavak snažnog rasta kreditiranja stanovništva koji se odvija uz pretežno duge ročnosti i fiksne kamatne stope, čime su takvi krediti manje osjetljivi na promjene tržišnih uvjeta u usporedbi s kreditima kraće ročnosti. Kamatne stope na postojeće stambene i gotovinske nenamjenske kredite blago porasle, za 9 odnosno 3 bazna boda te su u listopadu dosegnule 6,0% odnosno 3,1%. I dalje vidljiv rast kamatnih stopa na postojeće kredite stanovništvu odražava više kamatne stope na novoodobrene kredite u odnosu na kamatne stope na postojeće kredite, ali i utjecaj zakonskog ograničenja visine kamatnih stopa na kredite ugovorene uz promjenjive kamatne stope vezane uz Euribor.
Naime, u razdoblju pooštravanja monetarne politike, zakonsko ograničenje kamatnih stopa na kredite stanovništvu onemogućilo je prelijevanje rasta Euribor-a na kamatne stope na stambene kredite, čime su se one zadržale na razinama nižima od onih na kojima bi bile bez zakonskog ograničenja. Stoga sada nije vidljivo njihovo smanjenje zbog pada Euribor-a.