Usporavanje potražnje moglo bi spriječiti nove cjenovne šokove na tržištu sirove nafte
18.05.2022
Kontinuirana zabrinutost u pogledu sposobnosti proizvođača da opskrbe tržište dovoljnim količinama nafte (osobito nakon invazije Ukrajine), zajedno s očekivanim usporenim oporavkom potražnje za naftom vjerojatno će utjecati na volatilnije kretanje cijena nafte.
Iako OPEC još uvijek nije spreman obvezati se na pokrivanje dijela smanjenog izvoza nafte iz Rusije i unatoč tome što su proizvođači nafte iz škriljevca u SAD-u skloni djelovati u smjeru koristi dioničara u odnosu na rast proizvodnje, ne očekujemo još jedan šok cijena nafte, čak i ako EU uvede embargo na rusku naftu. Naša očekivanja potkrijepljena su mogućim usporavanjem rasta potražnje za naftom i namjerom EU u reduciranju utjecaja zabrane uvoza ruske nafte na globalno tržište. Shodno tome, predviđamo kretanje cijene nafte tipa Brent oko 110 USD po barelu do kraja 2022., a zatim postupno smanjivanje na 75 USD d/b do 2025.
Pregled tržišta nafte
Unatoč snažnom protivljenju pojedinih zemalja EU (npr. Mađarske, Češke, Slovačke) potpunoj zabrani uvoza nafte iz Rusije, smatramo da je pitanje vremena kada će ruska naftna industrija biti sankcionirana zajednički od strane cijele EU ili pojedinačno od zemalja. Kao što je već navedeno, namjera je postupno ukinuti uvoz nafte. Dakle, ne bismo trebali vidjeti snažan utjecaj na cijenu nafte, osim ako Rusija ograniči izvoz nafte (što je malo vjerojatan scenarij obzirom na njihovu ovisnost o prihodima od nafte).
Pod pretpostavkom da EU uspije uvesti naftni embargo, procjenjujemo da bi se ruska proizvodnja nafte mogla smanjiti za jednu trećinu (tj. više od 3,0 milijuna b/d) do kraja godine. Dok Rusija nastoji povećati isporuke u „prijateljske“ zemlje (Kina, Indija), nedostatni transportni kapaciteti i ograničena potražnja za ruskom naftom trebali bi prisiliti zatvaranje proizvodnje u nadolazećim tromjesečjima (proizvodnja je navodno već pala za više od 10% u travnju u odnosu na siječanj).
Uslijed primjene strogih epidemioloških ograničenja (kineska politika nulte tolerancije na Covid-19) te uz sveukupno usporavanje rasta potrošnje nafte, godišnji rast potražnje za naftom trebao bi se smanjiti za približno 2,0 mil. b/d u 2022. (na 99,5 milijuna b/d). Ovo je usporedivo sa prognozom globalne ponude nafte od 101,5 milijuna b/d čak i kada se uzme u obzir prosječno smanjenje ruskog izvoza za 2,0 mil. b/d u 2022. Smatramo da bi ta razlika/višak između ponude i potražnje od 2,0 mil. b/d bio dovoljan da nadoknadi negativne učinke mogućih obustava proizvodnje (u Libiji, Nigeriji) ili čak snažnijeg utjecaja međunarodnih sankcija na rusku naftnu industriju (koje bi rezultirale manjim izvozom nafte).
Istodobno, SAD nastavlja poduzimati akcije u smjeru smanjenja pritiska na cijene sirove nafte i u konačnici na motorna goriva. To uključuje otpuštanje 180 milijuna barela sirove nafte iz vlastitih rezervi (uz 60 milijuna barela otpuštenih ranije ove godine), odluku o kažnjavanju naftnih kompanija koje ne koriste svoja prava zakupa na saveznom zemljištu zajedno s opetovanim pozivima naftnoj industriji da intenzivira proizvodnju (iako je ovo u suprotnosti američkom planu dekarbonizacije).
Globalna ponuda i potražnja
Iako očekujemo kontinuiranu „zategnutost“ na globalnom tržištu nafte, ne očekujemo novi šok na strani ponude. Čak i pod pretpostavkom da se unutar Europske unije uspije dogovoriti o postupnom ukidanju ruskih sirovih i rafiniranih proizvoda do kraja svibnja, tržištu bi moglo nedostajati oko 2,0 milijuna b/d u 2022. godini. U 2023. mogli bismo vidjeti jači utjecaj (cca. 3,0 milijuna, RBI procjena) uz pretpostavku da sve sankcije ostaju na snazi te uz uspjeh Rusije u povećanju svog udjela na tržištu u zemljama poput Kine i Indije. Prognoziramo zadržavanje globalne proizvodnje nafte iznad globalne potražnje ove i sljedeće godine.
Dnevna proizvodnja nafte u Rusiji navodno se smanjila na manje od 10 mil. barela u travnju (oko 11 milijuna b/d u siječnju). Prema Reutersu, koji se oslanja na podatke o transportu nafte i na trgovce naftom, izvoz ruske nafte iz baltičkih luka iznosio je 2,3 mil. b/d u travnju (oko 70% prosječnog dnevnog izvoza u Europu 2021. godine), što je povećanje od 20% u odnosu na ožujak. Pod pretpostavkom da se izvoz naftovodima u Europu i Kinu (naftovodima i morskim prijevozom) zadržao na razini prije rata, globalnom tržištu nafte moglo bi dosad nedostajati manje od 1,5 milijuna b/d ruske sirove nafte. Unatoč 35% nižoj cijeni nafte tipa Ural u odnosu na Brent, koji potiče naftne kompanije u nastavku kupovanja ruske sirovine, trgovci naftom (npr. Trafigura, Gunvor, Glencore) navodno su izjavili da namjeravaju smanjiti kupovinu ruske nafte do 15. svibnja kako bi se pripremili za nove sankcije Rusiji.
Unatoč snažnom protivljenju Mađarske, Češke i Slovačke uvođenju naftnog embarga protiv Rusije, vjerujemo da bi EU trebala uspjeti zabraniti uvoz sirove nafte i rafiniranih proizvoda iz Rusije bilo davanjem iznimke za naftovodne tokove za gore navedene zemlje ili nametanjem zabrana na nacionalnoj razini. U svakom slučaju, kako bi se embargo uveo na “uredni način” bez izazivanja novog šoka cijene nafte, EU će se morati odlučiti za postupnu zabranu, što objašnjava naš procijenjeni učinak od 2,0 mil. i 3,0 mil. d/b u 2022. odnosno 2023. Također bismo očekivali snažan utjecaj na izvoz rafiniranih proizvoda, za koji očekujemo pad na 0,8 mil. d/b s razine od 2,5 mil. d/b u 2021. od. Istodobno, očekivali bismo da će Rusija uspjeti povećati svoj izvoz nafte u zemlje poput Kine i Indije, koje bi trebale iskoristiti više od 35% niže cijene nafte tipa Ural u odnosu na Brent.
Kao što je već spomenuto, predložene sankcije protiv ruskog izvoza nafte od strane EU mogle bi imati jači učinak sljedeće godine. Postoji velika vjerojatnost da Mađarska, Češka i Slovačka budu izuzete od zabrane uvoza ruske nafte, stoga bismo očekivali do 1,0 milijuna bbl/d sirove nafte i proizvoda koji će biti isporučeni u Europu tijekom 2022. (u odnosu na gotovo 5 milijuna bbl/d u 2021.). S druge strane, isporuke "prijateljskim zemljama" (tj. Kini, Indiji i sličnim) mogle bi se povećati na 3,5 mil. d/b s manje od 2,0 mil. d/b u 2021., budući da bi te zemlje trebale biti u poziciji da iskoriste prednosti šireg raspon Brent-Ural (što znači daleko jeftiniju sirovinu) i povećati korištenje njihovih rafinerija kako bi se kompenzirao (barem djelomično) manji izvoz rafiniranih proizvoda iz Rusije (-1,8 mil. d/b u odnosu na 2021.).
U SAD-u, prema EIA (američkoj Agenciji za energiju) proizvodnja nafte mogla bi se povećati na više od 12,8 mil. b/d u 2023. (u odnosu na prognozu za 2022. od 11,9 mil. d/b). Razvoj broja naftnih platformi u SAD-u podržava očekivanja EIA-e. Prema izvorima iz američkih naftnih kompanija, potražnja za uslugama bušenja i dalje je jaka u SAD-u, dok se čak i narativ naftnih kompanija Exxon i Chevron mijenja, što ukazuje na veću spremnost za povećanjem izdvajanja za kapitalna ulaganja za novu proizvodnju nafte. Prema istraživanju Evercore ISI, očekuje se da će se kapitalni troškovi istraživanja i proizvodnje u Sjevernoj Americi povećati za gotovo 25% u 2022., dok bi globalni kapitalni troškovi istraživanja i proizvodnje trebali biti 16% iznad razine iz 2021. od 377 milijardi dolara.
Prognoze kretanja cijena
Nakon što je 8. ožujka dosegnula najvišu dnevnu razinu od gotovo 140 USD po barelu, cijena Brenta se u posljednje vrijeme kretala u rasponu od 100-110 dolara po barelu. Čini se da se fokus tržišta nafte pomaknuo na stranu potražnje nakon što je Kina odlučila obnoviti karantenu u velikim gradovima, uključujući Šangaj, povećavajući tako neizvjesnost oko oporavka globalne potražnje za naftom. Štoviše, zajedničko otpuštanje velike količine vlastitih rezervi od strane SAD-a i drugih članica IEA-e dodatno je pomoglo u ublažavanju pritiska cijene nafte. Očekujemo da će cijena Brenta ostati iznad 100 USD/bbl u 2022. S obzirom da se očekuje da će američki proizvođači snažnije investirati u nove bušotine, smatramo da bi tržište nafte trebalo biti dobro opskrbljeno i tijekom 2023., kada bi na globalnoj ponudi trebalo biti manje barela iz Rusije (tj. oko 3,0 mil. USD b/d u odnosu na prosjek od 2,0 mil. USD b/d u 2022.). Predviđamo da će prosječna cijena Brent ostati ispod 100 USD b/d u 2023., a zatim će se postupno smanjiti na 75 USD/bbl do 2025.
Izjava o odricanju odgovornosti
Izdavatelj publikacije: Raiffeisenbank Austria d.d. Magazinska cesta 69, 10000 Zagreb, Hrvatska (“RBA”). RBA je kreditna institucija osnovana u skladu sa odredbama Zakona o kreditnim institucijama.
Ekonomska istraživanja i Financijsko savjetovanje su organizacijske jedinice RBA.
Nadzorno tijelo: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, 10 000 Zagreb i Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10 002 Zagreb.
Ova publikacija izrađena je isključivo u informativne svrhe i ne smije se reproducirati, prevoditi ili činiti dostupnom trećim osobama osim namjeravanog korisnika, u cijelosti ili djelomice, bez prethodne pisane suglasnosti RBA u svakom pojedinom slučaju. Ova publikacija ne predstavlja investicijski savjet ili osobnu preporuku glede kupovanja, držanja ili prodaje vrijednosnih papira, niti ponudu ili poziv na davanje ponude, te ne zamjenjuje niti dopunjuje bilo kakav pravni dokument koji je po propisima bilo koje države, uključujući i Republiku Hrvatsku, potreban za primarno izdanje ili sekundarnu trgovinu financijskim instrumentima, bez obzira radi li se o malim ili profesionalnim ulagateljima te bez obzira radi li se o subjektima ili rezidentima Republike Hrvatske ili koje druge jurisdikcije.
Ova publikacija temelji se na javno dostupnim informacijama, koje smatramo pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzimamo nikakvu odgovornost. Sve analize sadržane u ovoj publikaciji utemeljene su jedino na javno dostupnim informacijama i pod pretpostavkom da su te informacije cjelovite i točne, a što ne mora biti slučaj i za korisnika predstavlja rizik, kako izdavatelja, tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda. Procjene, projekcije, preporuke ili predviđanja budućih događaja te mišljenja iznesena u ovoj publikaciji predstavljaju neovisne prosudbe analitičara na dan objavljivanja, ako nije drugačije navedeno. Za izradu ove publikacije značajni su bili sljedeći materijalni izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Zagrebačka burza, Ekonomski institut, Bloomberg, Eurostat, The Vienna Institute for International Economic Studies i ostali izvori izričito navedeni u analizi.
RBA zadržava pravo ne ažurirati informacije iznesene u ovoj publikaciji ili ih potpuno ukinuti. Objava ažurirane analize, ako je i bude, ostaje diskrecijska odluka analitičara i RBA. U slučaju izmjena ili ukidanja informacija iznesenih u ovoj publikaciji, RBA će obavijest o izmjenama ili ukidanju kao i razloge koji su doveli do izmjena ili ukidanja publikacije objaviti na isti način kao i ovu publikaciju uz jasno upućivanje da se izmjene ili ukidanje odnosi na ovu publikaciju.
Ova publikacija ne može predstavljati i ne predstavlja temelj za donošenje investicijske odluke, već se svi korisnici pozivaju da se prije donošenja investicijske odluke informiraju dodatno i u mjeri koju drže potrebnom.
Cijene vrijednosnih papira koje se navode u ovoj publikaciji su zadnje cijene dostupne u 16:30 CET na dan koji prethodi ovoj publikaciji, osim ako u samoj publikaciji nije drugačije navedeno.
Investicijske mogućnosti o kojima se raspravlja u ovoj publikaciji mogu biti neprikladne za neke investitore, ovisno o njihovim konkretnim investicijskim ciljevima i investicijskom horizontu, te uzimajući u obzir njihov ukupan financijski položaj. Investicije koje su predmet ove publikacije mogu varirati s obzirom na cijenu ili vrijednost. Investitori mogu ostvariti povrat manji od početnog ulaganja. Promjene deviznog tečaja mogu imati negativan utjecaj na vrijednost investicija. Osim toga, rezultati ostvareni u prošlosti ne moraju nužno implicirati rezultate u budućnosti. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet ove publikacije nisu objašnjeni u potpunosti. Informacije su iznesene bez jamstva, u zatečenom stanju, te se ne smiju smatrati zamjenom za investicijski savjet. Investitori moraju sami donijeti odluku u pogledu primjerenosti ulaganja u bilo koji od ovdje spomenutih instrumenata, na temelju koristi i rizika koji iz njih proizlaze, vlastite investicijske strategije, te pravnog, fiskalnog i financijskog položaja. Budući da ova publikacija ne predstavlja osobnu preporuku za ulaganje, ona, niti bilo koji njezin dio, ne predstavlja osnovu za sklapanje bilo kakvog ugovora ili preuzimanje bilo kakve obveze, niti se u nju smije pouzdati u vezi s takvim radnjama, niti se ona smije koristiti kao poticaj za takve radnje. Ulagačima se savjetuje da stupe u kontakt s ovlaštenim investicijskim savjetnikom za pojedinačna objašnjenja i savjete.
RBA, Raiffeisen Bank International AG ("RBI"), te bilo koje s njima povezano društvo kao ni njihovi direktori, ovlaštene osobe ili zaposlenici, te bilo koja druga osoba, ne prihvaćaju nikakvu odgovornost (iz nemara ili drugog razloga) za bilo kakve gubitke prouzročene na bilo koji način zbog korištenja ove publikacije ili njezinog sadržaja, odnosno na drugi način prouzročene s njom u vezi.
Ova se publikacija distribuira ulagačima od kojih se očekuje donošenje samostalnih investicijskih odluka i procjene rizika ulaganja, kako rizika samog izdavatelja tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda, bez nepotrebnog oslanjanja na ovu publikaciju, te se, bez prethodnog odobrenja RBA, ne smije distribuirati, umnažati ili objavljivati u cijelosti ili djelomično ni u koju svrhu.
RBA objavljuje analize i vrednovanja financijskih instrumenata samostalno i u sklopu publikacija izrađenih i distribuiranih od strane RBI te Raiffeisen Centrobank, Austria ("RCB") pod imenom Raiffeisen ISTRAŽIVANJA. Analize se mogu odnositi na jednog izdavatelja ili više njih, te na financijske instrumente u njihovom izdanju.
Jedinstveni kriteriji za izdavanje preporuka i klasifikaciju rizika za dioničko tržište definirani su na način:
„Kupiti“/(Buy): za dionice koje imaju očekivani ukupni povrat od najmanje 10% (15% za dionice s visokim rizikom volatilnosti) i predstavljaju najatraktivnije dionice među svim našim dionicama koje analiziramo i vrednujemo za razdoblje od sljedećih 12 mjeseci.
„Držati“/(Hold): za dionice za koje očekujemo pozitivni povrat do 10% (do 15% za dionice s visokim rizikom volatilnosti) u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
„Smanjiti“/( Reduce): za dionice za koje očekujemo negativni povrat do -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
„Prodati“/( Sell): za dionice za koje očekujemo negativni povrat od preko -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
Ciljane cijene se temelje na izračunatoj fer vrijednosti dobivenoj pomoću metode usporednog vrednovanja („peer“ analize) i/ili metodom diskontiranog novčanog tijeka (DCF metodom). Detaljna pojašnjenja korištenih metodologija dostupna su na:
https://equityresearch.rbinternational.com/concepts.php
Prilikom objave analize, preporuka je određena koristeći gore definirane raspone. Privremena odstupanja od gore navedenih raspona ne dovode do automatske promjene preporuke nego će preporuka biti stavljena u razmatranje.
Mišljenja glede kretanja kamatnih stopa na tržištu novca Republike Hrvatske i kretanja cijena državnih obveznica izdanih u Republici Hrvatskoj temelje se na analizi kretanja tržišnih pokazatelja.
Ova publikacija nije ponuda ili osobna preporuka za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta. Informacije iznesene ovdje ne sačinjavaju potpunu analizu svih materijalnih činjenica vezanih za izdavatelja, industriju ili financijski instrument. Ova publikacija može sadržavati očekivanja i izjave u pogledu budućeg razdoblja što uključuje rizike i neizvjesnosti, ali time ne jamči ostvarivanje budućih rezultata u bilo kojem pogledu koje su sukladno tome podložne promjenama. U skladu s tim, nijedno jamstvo ili tvrdnja, iskazana ili implicirana, nisu stvarni i ne treba se oslanjati na pravičnost, točnost, cjelovitost ili ispravnost informacija i mišljenja iznesenih u ovoj publikaciji.
RBA analitičari sudjeluju u izradi redovitih analiza koje objavljuje i distribuira RCB, a tiču se kompanija navedenih u nastavku zajedno s datumom objave inicijalne analize:
- Adris Grupa d.d. (21.01.2005.), Atlantic Grupa d.d. (8.6.2015.), Ericsson Nikola Tesla d.d. (18.01.2005.), Hrvatski Telekom d.d. (11.12.2007.), Ledo d.d. (13.10.2015.), Podravka d.d. (3.3.2003.) i Valamar Riviera d.d. (17.12.2015.).
Pregled Raiffeisen preporuka:
|
| Kupiti | Držati | Smanjiti | Prodati | Ukinuto | Pod razmatranjem |
| Broj preporuka | 1 | 4 | 1 | 0 | 1 | 0 |
| % svih preporuka | 14% | 58% | 14% | 0% | 14% | 0% |
| Usluge invest.bankarstva | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
| % svih usl.invest.bankar. | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% | 0% |
Popis povijesnih preporuka za dionička tržišta, kamatne stope tržišta novca RH, hrvatske obveznice izdane na lokalnom tržištu i ostale preporuke dostupan je na linku:
http://www.rba.hr/istrazivanja/povijest-preporuka
Napominjemo da RBA, s njom povezana društva i zaposlenici ili članovi organa upravljanja, kao i osobe koje su sudjelovale u izradi ove publikacije te s njima povezane osobe drže ili trguju financijskim instrumentima u iznosima koji premašuju 0,5% udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja ili posluju sa subjektima iz sektora na koje se ova publikacija odnosi. Međutim, RBA je primjenom mjera zaštite povjerljivosti i sprečavanja sukoba interesa u razumnoj mjeri osigurala da takva okolnost ni na koji način nije utjecala na bilo što navedeno u ovoj publikaciji.
RBA je dio grupacije RBI. RBI je poslovna investicijska banka i ima sjedište u Austriji. Već 25 godina RBI djeluje u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE regiji) gdje ima mrežu banaka podružnica, leasing društava i brojnih drugih društava koja pružaju financijske usluge na 17 tržišta. Kao rezultat ovog položaja u Austriji i SIE regiji, RBI je uspostavio odnose i proširio ih u nekim slučajevima s kompanijama u sljedećim sektorima: nafta&plin, tehnologije, energija, nekretnine, telekomunikacije, financijske usluge, osnovni materijali, ciklični i ne-ciklični potrošački proizvodi, briga o zdravlju i industrija. RBI i/ili njegova povezana društva provodili su transakcije u vezi s proizvodima i uslugama (uključujući, ali ne isključivo, usluge investicijskog bankarstva) s izdavateljem iz analize, u proteklih 12 mjeseci. RBI i povezana društva uspostavili su organizacijske mjere koje su potrebne s pravnog stajališta i stajališta nadzora, a čije poštivanje prati Sukladnost (Compliance). Na sukobe interesa primjenjuju se pravna, fizička i druga ograničenja (koja se zajednički nazivaju „Kineski zidovi“), a njihova je svrha je ograničiti protok informacija između poslovnog područja/organizacijske jedinice unutar RBI, RBA, RCB te ostalih društava unutar grupe. Tako je npr. Investicijsko bankarstvo, koje obuhvaća aktivnosti korporativnog financiranja putem tržišta kapitala, odvojeno fizičkim i drugim barijerama od jedinica trgovanja te jedinica za istraživanje i analizu.
Potencijalni sukobi interesa navedeni niže primjenjuju se u slučaju vrijednosnih papira navedenih u analizi ako su pripadajući redni brojevi navedeni na kraju odlomka:
1. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje neto dugu ili kratku poziciju koja premašuje prag od 0,5 % ukupnog izdanog dioničkog kapitala izdavatelja.
2. Izdavatelj drži više od 5 % ukupnog izdanog dioničkog kapitala RBA ili bilo kojeg povezanog društva.
3. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije ima značajne financijske interese u odnosu na izdavatelja.
4. RBA ili bilo koje povezano društvo djeluje kao održavatelj tržišta (ili specijalist) ili drugi održavatelj likvidnosti za vrijednosne papire izdavatelja, kada je to primjenjivo.
5. RBA ili bilo koje povezano društvo je bilo tijekom prethodnih dvanaest mjeseci glavni voditelj ili suvoditelj postupka bilo koje objavljene ponude vrijednosnih papira izdavatelja u smislu usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira izdavatelja sa i bez obveze otkupa, kada je to primjenjivo.
6. RBA ili bilo koje povezano društvo je u bilo kojem drugom sporazumu s izdavateljem koji se odnosi na pružanje usluga investicijskog bankarstva, osim ako bi to značilo objavljivanje povjerljivih poslovnih informacija i da je sporazum bio na snazi prethodnih dvanaest mjeseci ili je tijekom istog razdoblja doveo do plaćanja naknade ili obećanja da će naknada biti plaćena, kada je to primjenjivo.
7. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je stranka sporazuma s izdavateljem koji se odnosi na izradu preporuke, kada je to primjenjivo.
8. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje vrijednosne papire izdavatelja koje je analizirao.
9. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je u Nadzornom odboru/Odboru direktora izdavatelja čije je poslovanje analizirao.
10. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je primio ili stekao vrijednosni papir izdavatelja prije javne ponude izdanja. U tom slučaju zahtijeva se pred-odobrenje transakcije s istaknutim datumom i kupovnom ili prodajnom cijenom.
11. Kompenzacija analitičara ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je povezana s davanjem usluga investicijskih usluga od strane RBA ili bilo kojeg povezanog društva.
Primjenjive napomene: Napomena br. 3, 4 i 5.
Portfelji analitičara i drugih fizičkih osoba koji su sudjelovali u izradi ove analize dostupni su na:
http://www.rba.hr/istrazivanja/portfelj-rba-analiticara
Izjava analitičara: Financijska naknada autoru analize nije i neće biti povezana, izravno ili posredno, s preporukama ili stajalištima iznesenim u ovoj publikaciji niti ista ovisi o provedenim transakcijama.
RBA zaposlenici koji nisu sudjelovali u pripremi ove publikacije, ali su imali pristup istoj prije distribucije, nemaju značajan financijski interes u jednom ili više financijskih instrumenata izdavatelja koji su analizirani u publikaciji. RBA zaposlenici koji nisu sudjelovali u pripremi ove publikacije, a imaju pristup istoj prije distribucije, nisu u sukobu interesa u odnosu na izdavatelja koji su analizirani u publikaciji.
RBA ima odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (“HANFA”) za obavljanje svih poslova propisanih važećim Zakonom o tržištu kapitala i drugim važećim zakonima i podzakonskim propisima. Međutim, RBA je ovlaštena obavljati te poslove samo na teritoriju Republike Hrvatske, ne i drugdje. Ukoliko bi ova publikacija, u cijelosti ili djelomično, bila dostupna u bilo kojoj jurisdikciji osim Republike Hrvatske, treba je smatrati nepostojećom.
Ovaj dokument se ne smije distribuirati u UK, Japanu, Hong Kongu, Kanadi i SAD-u.