u odnosu na mjesec ranije (-2,2% realno) iznosila 10.306 kuna. U odnosu na kraj 2021., zabilježen je nominalan porast od 324 kuna ili 3,2%. Kumulativno, u prvih sedam mjeseci prosječna mjesečna bruto plaća bila je viša 7,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-1,2% realno) te je iznosila 10.277 kuna.
Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) za prvih šest mjeseci 2022, prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do lipnja iznosila je 1.362 eura. Hrvatska se tako našla u gornjem dijelu ljestvice prema visini prosječne bruto plaće, ispod Slovenije gdje je prosječna bruto plaća u istom razdoblju iznosila u prosjeku 1.976 eura, Češke (1.583 eura) te Poljske (1.386 eura). U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju, iza Hrvatske su Mađarska (1.350 eura), Rumunjska (1.270 eura), Slovačka (1.252 eura), te Bugarska (852 eura). Međutim, važno je naglasiti da dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plaća kod usporedivih zemalja dok istovremeno prosječna bruto plaća u Hrvatskoj pokazuje poprilično skromnu dinamiku godišnjeg rasta. Dakako, snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uvjetuju i dinamiku kretanja prosječnih plaća u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja visoke (i dvoznamenkaste) stope rasta potrošačkih cijena nadmašile su rast prosječnih bruto plaća tako da su one u realnom izrazu, u prvih šest mjeseci, zabilježile pad. Izuzetak je Mađarska gdje je prosječan rast bruto plaće u razdoblju siječanj-lipanj 2022. (+12,8% godišnje) nadmašio prosječnu inflaciju u istom razdoblju (+9,4% godišnje), pa je posljedično realan rast iznosio 3,4%.
Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plaća obračunata u prvoj polovici 2022. u Hrvatskoj iznosila 622 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plaća zabilježena je u Sloveniji (1.074 eura), Češkoj (655 eura), Slovačkoj (646 eura) i Poljskoj (642 eura). Usporedive zemlje u okruženju koje su imale nižu minimalnu bruto plaću jesu: Rumunjska (516 eura), Mađarska (504 eura) i Bugarska (363 eura). Pritom vrijedi istaknuti, prema podacima Eurostata za 2021. godinu, da minimalna bruto plaća u Hrvatskoj čini svega 44,9% udjela u prosječnoj bruto plaći. Viši udio od Hrvatske imaju Poljska (50%) i Slovenija (51,9%) dok ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plaće u ukupnoj prosječnoj bruto plaći.
U trenutnom geopolitičkom okruženju, koje obilježavaju visoke stope inflacije i rastući troškovi života, u Hrvatskoj, kao i u zemljama u okruženju, nominalan rast plaća podržan je sve snažnijim zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru. Isto tako, pritisak na rast plaća dolazi od manjka radnika u određenim djelatnostima. Do kraja godine, u Hrvatskoj očekujemo nastavak rasta plaća po sličnoj dinamici. Ipak, njihova realna vrijednost nastavit će se smanjivati uslijed zadržavanja visokih stopa inflacije.