Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu je ostvaren očekivani pad dolazaka i noćenja turista čime je zaokružena statistika glavne turističke sezone. Za razliku od preliminarnih podataka HTZ-a (sustav eVisitor) koji su zabilježili nešto blaži godišnji pad dolazaka (-46,2%) i noćenja (-36,4%), prema podacima DZS-a u kolovozu je ostvareno 2,5 mil. dolazaka i 16,7 mil. noćenja turista što je u odnosu na kolovoz prošle godine pad dolazaka turista za 47,6% odnosno pad noćenja za 39,9%.

Gledajući najvažnija dva mjeseca turističke sezone, u srpnju i kolovozu, ostvareno je 47,8% manje dolazaka te 41,2% manje noćenja u odnosu na isto razdoblje lani.

Promotrimo li strukturu ukupno ostvarenih dolazaka turista u kolovozu, 16,7% ostvarili su domaći turisti, a 83,3% strani. Uz 52,9% manje dolazaka stranih turista, možemo primijetiti da su domaći turisti nakon pet mjeseci pada, u kolovozu ostvarili dvoznamenkasti godišnji rast dolazaka, po stopi od 18,8%.

S druge strane, iako uobičajeno u ljetnim mjesecima u strukturi noćenja prevladavaju inozemni gosti, tijekom ovogodišnjeg kolovoza zabilježeno je zamjetno povećanje udjela domaćih gostiju s 9,0% u 2019. na 13% u 2020. Naime, snažan pad noćenja inozemnih gostiju od 43,9% bio je istovremeno popraćen rastom noćenja domaćih turista po stopi od 16,3%. Rast noćenja domaćih turista vjerojatno je, u izvanrednim uvjetima, rezultat porasta sklonosti građana korištenju godišnjih odmora na destinacijama unutar Hrvatske, odnosno odgode inozemnih putovanja.

Solidne rezultate u ostvarenim noćenjima, s izuzetkom Italije, bilježe naša dva najvažnija emitivna tržišta, Njemačka i Slovenija. Tako su gosti iz Njemačke sudjelovali s 34,2% u ukupnim noćenjima stranih turista ostvarivši preko 80% prošlogodišnjih noćenja u kolovozu dok su Slovenci činili 10,8% stranih turista i dosegnuli 72% noćenja u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Očekujemo da će dvoznamenkaste stope pada zabilježiti i rujan budući da je prema preliminarnim podacima HTZ-a ostvareno 76,5% manje dolazaka te 62% manje noćenja u odnosu na prošlogodišnji rujan. Navedena negativna kretanja prvenstveno su generirana padom dolazaka (-81,2%) i noćenja (-68,0%) stranih turista koji su u rujnu ostvarili preko 70% dolazaka i noćenja. Uz završetak središnjeg djela turističke sezone, ovakva kretanja su i rezultat ponovo pogoršane epidemiološke situacije odnosno porasta broja zaraženih kod nas kao i u okolnim zemljama uz najave i uvođenje restriktivnih mjera koje se odražavaju kroz povećan oprez, neizvjesnost i strah od posljedica pandemije.

U danim uvjetima pandemije COVID-19 rezultate u kolovozu ocjenjujemo solidnima budući da su već sredinom kolovoza neke od država naših najvažnijih emitivnih tržišta uvele određene preporuke i mjere kojima su otežana putovanja te je skraćena turistička sezona. Međutim, financijski rezultati turističke sezone nisu još poznati, a uslijed sveukupne nesigurnosti, pretpostavljamo da je potrošnja turista bila skromnija i suzdržanija. Prema posljednjoj publikaciji TOMAS Hrvatska 2019 izdanoj od strane Instituta za turizam (istraživanje za područje cijele Hrvatske i to od svibnja 2019. do ožujka 2020.), turisti (domaći i strani) su u Hrvatskoj u promatranom razdoblju prosječno trošili 98 eura dnevno, pri tome 115 eura u kontinentalnom dijelu te 97 eura na Jadranu. Od spomenutih 98 eura, 54% izdvojili su na smještaj s hranom, 17% na hranu i piće izvan smještaja dok su otprilike 30% trošili na ostale vrste usluga. Promatrano po zemljama, izdaci su se kretali od 67 eura dnevno koliko su u prosjeku trošili gosti iz Bosne i Hercegovine pa do 206 eura dnevno koliko su trošili gosti iz Japana. Prosječni dnevni izdaci gostiju naših najvažnijih tržišta, Njemačke i Slovenije, iznosili su 92 odnosno 80 eura.