Naime, tijekom promatranog mjeseca u komercijalnim smještajima ostvareno je 892 tisuće dolazaka i 2,8 milijuna noćenja turista, što predstavlja porast dolazaka za 40,1% i porast noćenja za 29,4% na godišnjoj razini. Međutim, u usporedbi s listopadom 2019. zabilježeno je 8,2% manje noćenja i 17,1% manje dolazaka. Od ukupnog broja ostvarenih noćenja u listopadu, 85,1% odnosilo se na strane goste. Stranih turista došlo je 691 tisuća te su ostvarili 2,4 milijuna noćenja u listopadu ove godine, što je povećanje za 229,3 tisuća dolazaka i 596,7 tisuća noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, broj dolazaka domaćih turista u listopadu 2022. u odnosu na listopad prethodne godine bio je viši 14,8%, a broj noćenja za 12%. Uspoređujući podatke s povijesno uspješnom 2019., broj dolazaka domaćih turista u listopadu 2022. viši je za 10,4%, a noćenja za 8,9%, dok je broj dolazaka stranih turista manji za 22,7%, a noćenja za 10,7%.

Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada 2022. godine, zabilježen je snažan godišnji rast fizičkih pokazatelja u turizmu te su turisti ostvarili 17,1 mil. dolazaka i 88,5 mil. noćenja. Naime, broj dolazaka veći je za gotovo 39%, a broj noćenja za 28,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odražavajući snažan oporavak turističkih aktivnosti. Ipak, ukupan broj dolazaka i noćenja nije dostigao rekordnu 2019. godinu kada je za isto razdoblje zabilježeno 18,8 mil. dolazaka odnosno 89,6 mil. noćenja. Iako nisu postignuti rezultati kao u 2019. godini, turizam bilježi iznimno povoljne rezultate, a posljedica je to, između ostalog, povoljnih vremenskih prilika, blizine emitivnih tržišta, akumulirane štednje za vrijeme pandemije te snažne sklonosti za putovanjem.

U prvih deset mjeseci 2022., prema strukturi zemalja iz kojih dolaze, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (28,8%), a slijede turisti iz Austrije i Slovenije (obje po 9%), Poljske (7,8%) i Češke (6,8%).

U listopadu 2022. najviše noćenja je ostvareno u Dubrovniku (307 tisuća), od čega su strani turisti ostvarili 94,1% noćenja. Slijedi Grad Zagreb s ostvarenih 209 tisuća noćenja, zatim Split (169 tisuća) i Zadar (131 tisuća).

Najviše noćenja u komercijalnom smještaju u promatranom mjesecu ostvareno je u skupini Hoteli i sličan smještaj (53,2%), a slijede Odmarališta i slični objekti za kraći odmor (33,1%).

Prema podacima iz sustava evisitor, tijekom studenog su također nastavljena povoljna kretanja u turizmu i snažan rast broja dolazaka i noćenja na godišnjoj razini, a rezultat je to i povoljnih vremenskih prilika. Prema navedenom izvoru, ukupan broj noćenja domaćih i stranih turista u studenom je premašio 900 tisuća  turističkih noćenja.

Izvrsni rezultati turističke sezone, odnosno izvoz usluga doprinijeli su rastu BDP-a u trećem tromjesečju i ublažili očekivano usporavanje gospodarskih aktivnosti. Turizam čini značajan udio u uslugama (približno 70%), a prihodi od turizma podupiru raspoloživi dohodak stanovništva s obzirom na to da se 60% turističkog smještaja odnosi se na privatne apartmane i sobe. Uz povoljne vremenske prilike, očekujemo nastavak povoljnih kretanja u turizmu i do kraja godine.

Nakon što je jučer potvrđen ulazak RH u šengenski prostor 1. siječnja 2023. godine, očekujemo kako će uz ostale pozitivne učinke to biti i dodatan poticaj za hrvatski turizam. Naime, snažnija integracija Hrvatske u Europsku uniju potaknut će rast konkurentnosti sektora, ali i turističkog prometa iz ključnih emitivnih tržišta koje su ujedno i članice šengenskog prostora.