Pri tome je manjak na tekućem računu platne bilance u istom razdoblju iznosio milijardu eura, što je 165 mil. eura više od manjka zabilježenog u istom razdoblju 2021. godine.

Kumulativno u zadnja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 2,5% BDP-a, što je za 3,1 postotni bod manje nego u cijeloj 2021. Na tekućem računu platne bilance zabilježen višak se u promatranom razdoblju spustio na 0,2% BDP-a (3pb manje nego u 2021.).

Pogoršanje salda na tekućem računu bilance plaćanja rezultat je snažnog produbljivanja manjka na računu roba (za 1,7 mlrd. eura ili 64,7% u odnosu na isto razdoblje 2021.) unatoč nastavku visokih nominalnih stopa rasta robne razmjene u drugom tromjesečju. Naime, visoke stope rasta uglavnom odražavaju daljnji rast cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu kao rezultat poremećaja u globalnim lancima vrijednosti, koji su dodatno intenzivirani ratom u Ukrajini. Međutim, rast izvoza roba (40,5% godišnje) bio je ipak skromniji od rasta uvoza (+50,5%), što je doprinijelo povećanju manjka. Očekivano, snažno pogoršanje u robnoj razmjeni ublaženo je rastom neto izvoza usluga odnosno rasta prihoda od turističke potrošnje nerezidenata. Pri tome rast turističkih prihoda odražava i značajan rast cijena smještaja i hrane, uz nastavak opravka fizičkih pokazatelje u turizmu. Višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija blago je porastao dok se saldo na računu primarnog dohotka nije značajnije mijenjao s obzirom na to da je, prema navodima iz središnje banke, rast neto prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu u potpunosti nadomješten većim neto rashodima od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno većom dobiti poduzeća u stranom vlasništvu, i to poglavito u djelatnostima smještaja, trgovine motornim vozilima te naftnoj industriji.

U ovoj godini očekujemo zadržavanje viška na tekućem računu, ali na nižim razinama u odnosu na 2021. Nastavak pozitivnih trendova očekujemo na računu usluga (turizam). Prihodi od usluga trebali bi nastaviti rasti solidnom dvoznamenkastom stopom. S druge strane, račun roba, koji je inače najveći generator manjka na tekućem računu, mogao bi se dodatno produbiti zbog izrazito visokog nominalnog rasta uvoza (energenata i ostalih uvoznih dobara). Ipak, deficit na računu roba neće, kao u godinama prije ulaska u EU, dovesti do deficita na tekućem računu. Konačno, očekujemo pozitivan doprinos daljnjeg povećanja korištenja sredstava iz EU fondova te prihoda od doznaka, naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.