Prema podacima HNB-a u kolovozu je nastavljen rast monetarnog agregata M1 na mjesečnoj i godišnjoj razini. U odnosu na srpanj, M1 je povećan za 0,8% (1,2 mlrd. kuna) pri čemu je rast zabilježen sedmi mjesec zaredom. S druge strane, promatrano na godišnjoj razini, pozitivne stope rasta datiraju iz 2012. dok kontinuirane dvoznamenkaste godišnje stope rasta traju od rujna 2015. Naime, najuži monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija na kraju kolovoza je iznosio 155,1 mlrd. kuna što je njegova povijesno najviša razina. Tako je na godišnjoj razini zabilježen rast za 20,3 mlrd. kuna odnosno 15,1%. Rastu novčane mase i na mjesečnoj i na godišnjoj razini prvenstveno je pridonio rast depozitnog novca (u ukupnom iznosu monetarnog agregata M1 iznosi 77,6%) koji je na kraju kolovoza premašio 120 mlrd. kuna.

U odnosu na srpanj zabilježen je i rast iznosa monetarnog agregata M4 (obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske i devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, kao i udjele novčanih fondova) po stopi od 3,6 mlrd. kuna ili 1,0%. Pri tome je mjesečnom rastu M4 najviše pridonijelo sezonsko povećanje neto inozemne aktive kreditnih institucija. S druge strane, porast najšireg agregata ublažen je padom neto domaće aktive monetarnog sustava za koji je ponajprije zaslužno smanjenje neto potraživanja od središnje države te porast depozita središnje države kod HNB-a i poslovnih banaka.

Godišnji rast monetarnog agregata M1 pridonio je i godišnjem rastu M4 - ukupnim likvidnim sredstvima. Naime, ukupna likvidna sredstva na kraju kolovoza iznosila su 359,0 mlrd. kuna što u odnosu na kolovoz prošle godine predstavlja rast za 21,7 mlrd. kuna ili 6,4%. Iako je nastavljen dugogodišnji trend rasta, u kolovozu je zabilježeno usporavanje treći mjesec zaredom. Spomenutom godišnjem povećanju najšireg monetarnog agregata pridonio je pretežito rast deviznih depozita stanovništva i poduzeća te kunskih sredstava na transakcijskim računima gotovo svih domaćih sektora. Obzirom na snažan pad dolazaka i noćenja stranih turista u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, zabilježeni su niži priljevi deviza u banke što je rezultiralo i blažim povećanjem deviznih depozita te depozitnog novca. Oročena štednja i dalje je dominantno u eurima pa je viša razina EUR/HRK tijekom 2020. jedan od čimbenika nominalnog rasta depozita.

Likvidnost i dalje ostaje relativno visoka podržavajući nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa. S obzirom na očekivanja nastavka niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i u narednom srednjoročnom razdoblju očekujemo jači priljev na depozite po viđenju. S jesenskim mjesecima očekujemo i postupni pad potražnje za domaćom valutom što će smanjiti gotovinu u optjecaju odnosno usporiti godišnju stopu rasta gotovog novca izvan kreditnih institucija.