Prema posljednjim podacima DZS-a, u studenom je uz nominalni rast na mjesečnoj razini, zabilježen nastavak rasta prosječnih neto i bruto plaća na godišnjoj razini. Prosječna neto plaća u studenom je iznosila 6.863 kune, što na mjesečnoj razini predstavlja porast od 1,6% odnosno 107 kuna u odnosu na listopad. U odnosu na isti mjesec 2019. godine, neto plaća po zaposlenome nominalno je porasla za 3,2% ili 213 kuna, zabilježivši time nastavak godišnjih stopa rasta prisutnih od početka 2016. godine. S druge strane, prosječna bruto plaća u studenom iznosila je 9.386 kuna čime je zabilježen rast od nominalnih 2,1% odnosno 196 kuna u odnosu na mjesec ranije. Promatrano u odnosu na studeni 2019. godine, prosječna bruto plaća ostvarila je nominalni rast od 3,0% odnosno 275 kuna. Obzirom da je prosječna godišnja stopa inflacije u studenom zabilježila pad od 0,2%, realna godišnja promjena neto plaća iznosila je 3,4% dok je ona kod bruto plaća iznosila 3,2%.

Kumulativno, u razdoblju od siječnja do studenog u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, prosječna neto plaća iznosila je 6.741 kuna čime je zabilježen nominalan i realan rast (2,5% odnosno 2,3%) dok je prosječna bruto plaća iznosila 9.200 kuna (godišnji rast od 2,4% u nominalnom te 2,2% u realnom izrazu).

Pogledamo li prosječne mjesečne neto plaće prema NKD-u u odnosu na isti mjesec 2019. godine, u studenom je najsnažniji nominalni rast bio prisutan kod kategorije Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zabilježivši stopu rasta od 8,3% te nastavivši pozitivan trend rasta prisutan od kraja 2016. godine. Slijede kategorije Prerađivačka industrija (5,7%) te Informacije i komunikacije (5,6%), zabilježivši nastavak pozitivnog trenda rasta prisutnog od lipnja, odnosno srpnja 2020. godine. S druge strane, najsnažniji godišnji pad nominalnih neto plaća u studenom je zabilježen u kategoriji Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, po stopi od 6,8%. Time je nastavljen trend negativnih godišnjih kretanja deveti mjesec zaredom, pri čemu su navedena kretanja direktna posljedica pandemije koja je najsnažnije pogodila upravo uslužni sektor.

Istovremeno, najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u studenom je isplaćena u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 10.964 kuna, dok je najniža isplaćena u djelatnosti Zaštitne i istražne djelatnosti, u iznosu od 4.368 kune.

S druge strane, medijalna neto plaća (predstavlja plaću pri kojoj polovica zaposlenika u pravnim osobama ima jednaku ili nižu neto plaću od navedene dok druga polovica ima višu) u studenom je porasla na 5.799 kuna dok je neto plaća po satu porasla na 40,29 kuna (u odnosu na listopad više za 6,4%, a u odnosu na isti mjesec 2019. više za 3,5%).

Rast plaća rezultat je i rasta plaća u javnom sektoru kojim je za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama osnovica za izračun plaća od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. iznosila 5.809,79 kuna mjesečno, a od 1. siječnja 2021. godine iznosi 6.044,51 kuna.

Uredbom o visini minimalne plaće određeno je da minimalna neto plaća od 1. siječnja iznosi 3.400 kuna, što je u odnosu na 2020. godinu 150 kuna više. S druge strane, minimalna bruto plaća za 2021. iznosi 4.250 kuna. Od 1. siječnja na snagu su stupile i porezne promjene prema kojima su se u 2021. godini smanjile stope poreza na dohodak s 36% na 30% i s 24% na 20% dok se stopa poreza na dobit smanjila s 12% na 10% za poduzetnike koji godišnje ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna.