Pritom je njihova godišnja stopa rasta ubrzala na 5% u ožujku, s 4% u veljači. Mjesečni prirast plasmana gotovo je u cijelosti odraz rasta kredita, kao glavne sastavnice plasmana, pri čemu su tijekom ožujka najviše porasli krediti poduzećima, za 3,7 mlrd. kuna, nešto manje krediti stanovništvu (+0,9 mlrd. kuna) dok su krediti ostalim domaćim sektorima pali za 0,4 mlrd. kuna. Ukupni krediti su na kraju ožujka iznosili 245,4 mlrd. kuna (isključujući kredite središnjoj državi). Uključujući i kredite središnjoj državi ukupni krediti krajem ožujka dosegnuli su gotovo 285 mlrd. kuna što je rast za 1,1% u odnosu na veljaču te 1,7% u odnosu na kraj 2021. Godišnja stopa rasta iznosila je 1,5%.

Promatrano po sektorima, na osnovi stanja krediti stanovništvu porasli su za 0,8% mjesečno te 4,1% na godišnjoj razini. I krediti poduzećima također su rasli u odnosu na veljaču (+4,4%) dok su u odnosu na ožujak 2021. viši za 5,7%. Godišnji rast ukupnih kredita plasiranih poduzećima, na osnovi stanja, dolazi od rasta kredita za investicije i kredita za obrtna sredstva. Krediti za investicije u ožujku su, po prvi put u posljednjih godinu dana zabilježili pozitivnu godišnju stopu rasta te su na kraju ožujka iznosili 37,2 mlrd. kuna što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec za 3,2% dok su na godišnjoj razini viši za 3,4%. Krediti za obrtna sredstva na mjesečnoj razini zabilježili su rast od 6,8% te su iznosili 30,4 mlrd. kuna dok su na godišnjoj razini zabilježili rast od 5,6%. Uspoređujući s krajem 2021. i krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva u ožujku bilježe povećanje od 4,6% odnosno 10,6%.

Vojna agresija na Ukrajinu i valovi ekonomskih sankcija EU kao globalno značajnog potrošača energenata i sirovina prema Rusiji kao ključnom dobavljaču, dodatno je poremetio već narušene trgovinske lance. Sve veća nepredvidivost budućih kretanja u potražnji za robama i uslugama, kao i cijenama repromaterijala, umanjila je sklonost proizvođača prema investicijama, a time i potražnju za dugoročnim investicijskim kreditima. Negativni učinak na potražnju za kreditima u segmentu poduzeća privremeno je ublažen većim korištenjem kratkoročnih kredita za obrtni kapital, neophodnih za financiranje rastućih troškova nabave kao i za jačanje zaliha repromaterijala u uvjetima izvjesnih prekida u dobavnim lancima. Kod potrošača smanjenje optimizma nepovoljno utječe na potražnju za srednjoročnim potrošačkim kreditima. No, ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima. Potražnja za dugoročnim stambenim kreditima zadržava se na visokoj razini zbog državnog subvencioniranja otplate stambenih kredita za mlađe dobne skupine. U ovoj godini očekujemo da bi se rast ukupnih kredita stanovništvu mogao kretati na razini inflacije, dok kod poduzeća očekujemo niže stope rasta kredita u odnosu na godišnju stopu rasta potrošačkih cijena.