Njihovo intenziviranje u bliskoj budućnosti potiče, između ostalih čimbenika, rastuće nezadovoljstvo među članicama OPEC-a, stupanje na snagu embarga na rusku naftu od strane Europske unije te rasprave o uvođenju ograničenja na cijene ruske nafte. Ipak, pod pretpostavkom da Rusija ne uzvrati udarac značajnim smanjenjem opskrbe naftom na tržištu, smatramo da je vjerojatnost još jednog šoka cijena na tržištu nafte prilično niska.

OPEC je nedavno vrlo otvoreno izrazio svoje nezadovoljstvo nižim cijenama nafte. Odluka o smanjenju proizvodnje u listopadu za 100 tisuća b/d donesena početkom rujna, bila je ignorirana od strane tržišta s obzirom na to da je postojao rizik od slabije globalne potražnje za naftom. Sada, međutim, vidimo veću vjerojatnost da OPEC značajnije smanji ponudu kako bi utjecali na tržište. Ipak, sumnjamo da bi smanjenje opskrbe uoči naftnog embarga bila dobra odluka. Nedostupnost ruske sirove nafte za europske kupce otvara priliku OPEC-ovim proizvođačima za osvajanje većeg tržišnog udjela u Europi, koja se sve više oslanja na sirovu naftu s Bliskog istoka.
Prema šestom paketu sankcija, embargo na uvoz ruske sirove nafte i rafiniranih proizvoda stupit će na snagu 5. prosinca odnosno 5. veljače. Uvoz sirove nafte pomorskim prometom bit će zabranjen s izuzetkom Bugarske, kojoj je odobreno privremeno odstupanje od mjere do kraja 2024. Države članice s određenom ovisnošću o naftovodu iz Rusije (tj. Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska i Njemačka) također mogu nastaviti uvoziti rusku sirovu naftu, sve dok Europska komisija ne odluči drugačije.

Početkom rujna zemlje skupine G7 odobrile su uvođenje ograničenja cijena na kupnju ruske sirove nafte, dizela i benzina. Mehanizam ograničenja cijena usmjeren je na smanjenje prihoda Rusije, ali istovremeno ograničava utjecaj sankcija na globalne energetske cijene omogućavajući slabije razvijenim zemljama uvoz sirove nafte iz Rusije po ili ispod dogovorene razine cijena. Očekivalo se uvođenje mjere u isto vrijeme kada u EU stupi naftni embargo, odnosno 5. prosinca.

Mehanizam za kontrolu prihoda ruskog izvoza mogao bi dovesti do viših cijena pod pretpostavkom da Rusija odluči smanjiti izvoz u zemlje koje se pridružuju ograničenju cijena. To bi također bilo u skladu s nedavnim izjavama ruskih dužnosnika, kao i s odlukom Rusije da značajno prekine opskrbu plinom Europi. U takvom okruženju, javljaju se nesuglasice među članicama EU, a u skladu s tim iznimno je izazovno dogovoriti i istovremeno implementirati mehanizam ograničenja cijena s nadolazećim naftnim embargom. Stoga očekujemo da će implementacija mehanizma biti uvedena negdje u prvoj polovici 2023.

Ruski naftni sektor održao se bolje od očekivanog unatoč uvedenim sankcijama. Obujam izvoza sirove nafte i rafiniranih proizvoda gotovo se u potpunosti oporavio nakon pada zabilježenog u razdoblju ožujak-travanj. Podaci u razdoblju srpanj-kolovoz upućuju da je ukupna ponuda sirove nafte i naftnih derivata bila približno 7 milijuna barela dnevno naspram 7,5 mil. b/d prije izbijanja rata u Ukrajini. Na temelju sposobnosti Rusije da brzo plasira dodatnu količinu od preko 2 mil. b/d naftnih proizvoda u zemlje poput Kine, Indije i Turske, smatramo da će Rusija pronaći kupce za barem još milijun barela dnevno nakon što efekti naftnog embarga dođu do izražaja.
Prognoziramo globalnu ponudu sirove nafte od 101 mil. b/d u 2022. godini, što uključuje prosječnu dnevnu proizvodnju od 100,3 mil. barela i oslobađanje strateških rezervi nafte (SPR) industrijaliziranih zemalja od 0,64 mil. b/d. Globalna proizvodnja nafte revidirana je na niže u odnosu na procjene u svibnju, uglavnom zbog nižeg doprinosa OPEC-a, što je djelomično neutralizirano snažnijom proizvodnjom u SAD-u. Globalna potražnja za naftom zadržana je na 99,6 mil. b/d unatoč snažnoj supstituciji plina s naftom, a uslijed posljedica kineskih zatvaranja zbog Covid-a i sporijeg gospodarskog rasta u OECD zemljama. Posljedično, predviđamo da će se globalna proizvodnja nafte zadržati iznad globalne potražnje u ovoj godini.

Smatramo da je korekcija cijene nafte tipa Brent za više od 30% od lipnja objašnjiva kombinacijom tvrdoglave ruske proizvodnje i sve veće zabrinutosti u vezi s globalnom naftnom potražnjom koja je od lipnja revidirana naniže za cca. 2 mil. b/d prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Kratkoročni razvoj cijena nafte trebao bi biti vođen brojnim ključnim čimbenicima, uključujući reakciju OPEC-a na nedavni pad cijena (sljedeći OPEC+ sastanak na rasporedu je danas), utjecaj sankcija EU-a na rusku opskrbu naftom i reakcija Rusije na svaki napredak u provedbi mehanizma ograničenja cijena na izvoz ruske nafte.

Očekujemo da će europski kupci prestati ugovarati trgovanje ruskom sirovom naftom u studenom, što bi moglo stvoriti trenutni manjak ponude između 1 i 2 mil. b/d i pogurati cijenu nafte bliže 100 američkih dolara po barelu do kraja godine. Uz pretpostavku da se odgodi uvođenje ograničenja cijena na rusku naftu i Rusija pronađe kupce za dodatnih milijun barela sirove nafte dnevno, očekujemo da će nafta tipa Brent postignuti prosječnu cijenu od 90 dolara po barelu tijekom sljedeća dva tromjesečja. Srednjoročno do dugoročno, očekujemo postepen pad cijene nafte prema razinama od 70 američkih dolara po barelu.

Naša ažurirana prognoza cijena nafte ne uzima u obzir nepovoljne scenarije poput ruskog smanjenja većeg dijela izvoza vlastite nafte. Kao što je navedeno, pretpostavljamo privremeni manjak od milijun barela dnevno, što se prelijeva u više cijene u prvoj polovici 2023. U nepovoljnom scenariju, cijena nafte tipa Brent vjerojatno bi mogla biti znatno viša od ovogodišnjeg rekorda (gotovo 140 dolara po barelu). Međutim, vjerojatnost za razvoj takvog scenarija izrazito je mala s obzirom na to da bi se mogla ugroziti buduća ruska proizvodnja sirove nafte uslijed zatvaranja velikih naftnih polja.