Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA te predsjednica Kluba glavnih ekonomista HUB-a, sudjelovala je kao panelistica na Okruglom stolu „2019. – što donosi tržištu kapitala i gospodarstvu?“, u organizaciji Akademije Zagrebačke burze.

Prije početka panela i rasprave, uvodno izlaganje koje je ujedno i poslužilo kao uvod u diskusiju, održao je moderator Okruglog stola – Josip Jagić, dugogodišnji novinar te diplomirani politolog, koji je ukratko je predstavio glavne točke rasprave – globalna i europska kretanja i očekivanja te pregled hrvatskog tržišta kapitala. Nakon uvodnog dijela, uslijedila je panel rasprava pod nazivom „2019. – što donosi tržištu kapitala i gospodarstvu?“, na kojoj su sudjelovali: Zrinka Živković Matijević (RBA), Vedran Šošić (HNB), Ante Žigman (HANFA), Ivana Gažić (ZSE) te Josip Jagić, kao moderator panela.   

U svom obraćanju, Zrinka Živković Matijević je naglasila: „Od kraja prošle godine prisutno je globalno usporavanje gospodarstva. Brexit, ulazak Italije u recesiju te neizvjesnost ključnih trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine čimbenici su koji i dalje stvaraju nesigurnost na financijskim tržištima. Uz navedeno, najnovija, značajno izmijenjena, retorika FED-a, odnosno odgađanje podizanja kamatne stope za lipanj ove godine, također ukazuje na globalno usporavanje i pojačani oprez na tržištima. Kada uspoređujemo SAD i Europu, onda primjećujemo izraženije usporavanje europskog gospodarstva u odnosu na američko. Kamatne stope i na europskom tržištu ostat će nisko tijekom cijele 2019. godine. Potpomognute visokom likvidnošću sustava, prvo podizanje referentnih kamatnih stopa ESB-a ne treba očekivati prije kraja 2019. godine. Kada govorimo o investicijama, moram naglasiti činjenicu da investicije "vole" ići u stabilna i uređena poslovna okruženja, odnosno države. Često mijenjanje propisa, slabo institucionalno okruženje i slabo povjerenje u pravni sustav, čimbenici su koji svakako utječu na privlačnost istih u Hrvatsku. Upravo i zbog navedenih čimbenika, hrvatska konkurentnost ostaje stagnantna kroz vrijeme. Zbog razduživanja svih sektora, zamjetno se tijekom proteklih godina smanjila vanjska ranjivost Hrvatske. Uz pozitivne fiskalne statistike i rast gospodarstva, navedeno svakako ima pozitivan efekt na percepciju rizičnosti Hrvatske. Ali strukturno, nažalost, bitnije promjene nismo vidjeli. Primjerice, naš državni proračun se mahom oslanja na prihode od PDV-a i dokle god raste potrošnja, koja je uvelike potpomognuta kretanjima u turizmu, jasno je da se povoljna situacija u proračunu može zahvaliti upravo navedenim čimbenicima. Dakle, iako smo svjesni činjenice da i dalje treba raditi na jačanju konkurentnosti, najveće prepreke i dalje leže u sveprisutnoj nesigurnosti našeg tržišta, odnosno u potrebi uklanjanja barijera za poslovanje i unapređenja investicijske klime. Ako želimo povećati rast i učiniti ga stabilnijim, nužno je osnaživanje hrvatskih institucija, pogotovo s obzirom da stremimo ulasku u euro područje“, zaključila je Živković Matijević.