RBA Summer Talk 2019

07.06.2019

Organiziran je i panel pod nazivom „Hrvatska – investicijska destinacija“, tijekom kojega su panelisti adresirali važne korake kojima bi Hrvatska mogla osnažiti svoju gospodarsku poziciju te se upisati na investicijsku kartu svijeta.

 

Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) bila je domaćin još jednog u nizu Summer Talka, odnosno godišnjeg okupljanja predstavnika Banke i Grupe s klijentima svih segmenata. Tijekom ovogodišnjeg Summer Talka, organiziran je i panel pod nazivom „Hrvatska – investicijska destinacija“, tijekom kojega su panelisti adresirali važne korake kojima bi Hrvatska mogla osnažiti svoju gospodarsku poziciju te se upisati na investicijsku kartu svijeta.

Prije početka panel rasprave, okupljene su pozdravili predstavnici Raiffeisen banke. Ivan Žižić, član Uprave RBA, okupljene je pozdravio te izjavio: „S obzirom na činjenicu da je Hrvatska napokon izašla iz nepovoljnog investicijskog položaja te ušla u investicijski rejting, smatrali smo da je bitno razgovarati s ključnim akterima iz financijske industrije, privatnog sektora, makroekonomije, ali i države. Čeka nas vrijeme optimizma, ulaganja i zaokreta poduzetničke klime, te iskreno vjerujem da zajedno možemo ostvariti velike i vrijedne promjene, te dokazati da je Hrvatska ne samo turistička, već i investicijska destinacija“, zaključio je Žižić.

Nakon Žižića, okupljenima se obratila Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA, te je kao uvod u panel diskusiju koja je uslijedila, prezentirala makro uvjete na tržištu, pregled recentnih investicija u Hrvatskoj te ukratko objasnila što za poduzetnike i poduzetničku klimu znači ocjena investicijskog rejtinga. Živković Matijević je ovom prilikom naglasila: „Nedavni podaci o gospodarskoj aktivnosti, potvrdili su očekivani nastavak rasta koji naravno predvodi osobna potrošnja na krilima pada nezaposlenosti, rasta plaća, niske inflacije, početka zaduživanja u uvjetima niskih kamatnih stopa itd., te turizma u kojem unatoč poboljšanjima još uvijek prevladava privatni smještaj. Međutim, dio rasta došao je od snažnog rasta investicija čija je stopa premašila 10 posto, što je ujedno i najviša realna stopa od 2008. godine. Uz izvoz, to je sastavnica BDP-a čiji rast priželjkujemo. Međutim da bi se povećanje vrijednosti investicija pretvorilo u dugoročni i održiviji rast bitna je kvaliteta tih investicija odnosno njihova efikasnost“, zaključila je Živković Matijević.

Nakon uvodnih govora, uslijedila je panel rasprava pod nazivom „Hrvatska – investicijska destinacija“, na kojoj su sudjelovali: Michael Müller – predsjednik Uprave RBA, Branko Roglić – osnivač i predsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, Zdenko Lucić – državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te Velimir Šonje – Arhivanalitika, dok je Zoran Šprajc bio moderator panela.

Tijekom panela adresirana su najvažnija pitanja vezana uz investicije, kao i usporedbe i uspješnost raznih sektora u privlačenju istih. Također, panelisti su se dotakli i konkretnih mjera kojima bi se poduzetnicima olakšalo poslovanje te realizacija investicijskih projekata. U nastavku donosimo najzanimljivije zaključke s održanog panela.

Branko Roglić: „Privatni sektor će prosperirati ako će se aktivno raditi na mjerama kojima bi se smanjili nepotrebni nameti. Država je ta koja treba stvarati okvire za poduzetnike te poduzetničku klimu, a na poduzetnicima i njihovim idejama je da oplođuju kapital te stvore okruženje u kojem bi se Hrvatska dalje razvijala. Kada uspoređujem investicije Orbico grupe u Poljskoj naspram onih u Hrvatskoj, smatram da razlike između Poljske i Hrvatske nema, ali Poljaci su ozbiljno shvatili poduzetništvo, dok u Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. Smatram da poduzetnici u današnje doba moraju i mogu razmišljati globalno, dakle svaka ideja je potencijalni proizvod ili usluga za 500 milijuna ljudi, a ne za 4  milijuna koliko ih trenutno živi u Hrvatskoj. Poslovanje je danas jednostavnije i s dolaskom novih tehnologija, te upravo iz toga razloga smatram da mladi uistinu ne trebaju razmišljati o odlasku već o vlastitim poduzetničkim idejama“.

Zdenko Lucić: „Razloga za optimizam svakako ima. Naime, pokazatelji nam govore da BDP raste već 19. kvartal za redom, tako da moramo biti svjesni da se situacija bitno promijenila, kada govorimo o poduzetničkoj klimi. Danas se sve više ulaže u nove, odnosno visoke tehnologije. Nama je u fokusu privlačenje investicija u nove tehnologije, istraživanje i razvoj, investicije koje donose visoku dodanu vrijednost kojih je u Hrvatskoj sve više. Dokaz tomu je i odluka austrijske tvrtke FACC, koja je u konkurenciji svih zemalja Srednje i Istočne Europe od Poljske do Rumunjske,  odabrala Hrvatsku kao najbolju destinaciju za svoju investiciju. FACC uskoro započinje s projektiranjem i gradnjom tvornice za proizvodnju unutarnjih dijelova za avione. Radi se dakle o investiciji vrijednoj 33 milijuna eura, koja će otvoriti 600 novih radnih mjesta, što smatram izuzetnim postignućem. Podsjetimo da je Hrvatska i dom mnogim drugim visokotehnološkim investicijama poput Ericsson Nikola Tesla, IBM-a, Yazakia, AVL-AST-a, Xellia Pharmaceuticals, Adcubuma, i sl.“.  

Michael Müller: „Činjenica da je Hrvatska konačno u investicijskom rejtingu svakako šalje optimističnu poruku. Hrvatska ima stabilan tečaj te se gospodarstvo odvija u stabilnom okruženju. Iako rejting neće utjecati na kamatne stope, svakako hoće na privlačenje stranih investicija, a to je ono čemu svi težimo. Banke rado prate industrijske investicije, kao i investicije u visoke tehnologije. Mi kada ocjenjujemo projekte i procjenjujemo rizike, uvijek krećemo od ljudi koji se nalaze iza projekata, odnosno investitora. Naravno da investicija mora biti opravdana, kako bi bila isplativa investitoru, ali u konačnici i banci, ali mi smo ti koji poduzetnicima osiguravamo sve potrebne uvjete kako bi ostvarili svoje projekte i ideje“.

Velimir Šonje: „Hrvatska i dalje zaostaje za EU u dugoročnim ulaganjima, odnosno ulaganjima u istraživanja i razvoj. Iako ne zaostajemo tehnološki, nedostaje nam proboj u inovativnosti te proboj na nova strana tržišta. Za primjer bih spomenuo da se na području EU ulaže oko 20 posto kapitala u intelektualno vlasništvo, dok je u Hrvatskoj to svega 4 posto. Trenutno imamo prevelika izdanja za državu, te očekujemo daljnji rast troška rada, koji nažalost i dalje koči investicije. Naime, privatne investicije trenutno ne mogu rasti brzinom kojom rastu državne, te je stoga privatni sektor na gubitku. Investicije, poput otvaranja tvornice FACC, su svakako poželjna vrsta investicija, pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu da takve investicije stvaraju nova radna mjesta“.