RBAnalize – Skromni koraci ka putu održivog rasta

03.11.2017

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su četvrto ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom „Skromni koraci ka putu održivog rasta“.

 

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su četvrto ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom „Skromni koraci ka putu održivog rasta“.

Gospodarski rast u drugom se tromjesečju ubrzao predvođen osobnom potrošnjom, dok je nastavak solidnih stopa izvoza uvelike umanjen još jednom potvrđenom visokom uvoznom ovisnošću hrvatskog gospodarstva. Strukturno gledano, pomaci tijekom proteklih godina su pozitivni, ali ipak skromni i nedovoljni da bismo mogli reći da se Hrvatska već sada nalazi na putu održivoga oporavka.

Naime, u pozadini zaista izvrsnih rezultata izvoza roba i usluga, krije se još uvijek razmjerno niski udio roba srednje do visoke tehnološke složenosti, dok u strukturi usluga prevladavaju usluge vezane uz putovanja (turizam). Investicije nastavljaju rasti, ali su i one uglavnom povezane s turizmom, dok prostora za uspješnije povlačenje i korištenje sredstava fondova EU-a još uvijek ima.

Osobna potrošnja kao glavni generator posljednjih pozitivnih trendova ohrabrena je nekolicinom čimbenika poput smanjenja poreznog rasterećenja, nižih troškova (re)financiranja te izdašnog priljeva deviza od turizma. Međutim, srednjoročno do dugoročno gledano upravo osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital te tehnološki napredak mogli bi biti najveća kočnica bržeg i stabilnijeg rasta.

Naime, unatoč nastavku pada nezaposlenosti, značajniji pokazatelji poput broja radno sposobnog stanovništva, stopa zaposlenosti i aktivnosti ne pokazuju značajna poboljšanja. Štoviše migracijski i demografski trendovi te njihove dugoročne projekcije ne izgledaju optimistično. Osim vanjskih čimbenika (jedinstvenog tržišta EU-a) razloge valja potražiti u internim duboko ukorijenjenim domaćim čimbenicima (institucionalno okruženje, vladavina prava, javni sustavi obrazovanja i zdravstva itd.).

„Barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala je ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je 2018. godina u tom smislu zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima. To je ujedno i glavni čimbenik projiciranog usporavanja rasta gospodarstva u 2018. godini, koji bi se osim na investicijama mogao osjetiti i na osobnoj potrošnji kroz kanal (ne)zaposlenosti. Međutim, konačan rasplet situacije oko Agrokora još uvijek ostaje velika nepoznanica. Naposljetku, i državni proračun u uvjetima iznadpotencijalnog rasta i nižih troškova servisiranja duga bilježi povoljna kretanja pa je izgledno da će manjak u državnoj blagajni biti zamjetno niži od prvotnih projekcija. Štoviše solidan višak u primarnoj bilanci (kada iz proračunske statistike isključimo izdatke za kamate) ohrabruje predviđanja o nastavku tendencije pada javnog duga. U takvim uvjetima Vlada je na kraju listopadu predstavila dokument eurostrategije, koji sadržava izračune koristi i mogućih rizika ulaska u eurozonu te služi kao temeljni dokument za argumentiranu javnu raspravu. Iako se već sada može čuti 2020. godina, kao ciljana godina ulaska u europski tečajni mehanizam (ERM II), treba naglasiti da samo ispunjavanje ekonomskih kriterija konvergencije, inače postavljenih Ugovorom iz Maastrichta, neće biti dovoljno za prihvaćanje eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja. Naime, pri ocjeni usklađenosti s konvergencijskim kriterijima ključna je održivost jer se konvergencija mora ostvariti na trajnoj osnovi, a ne samo u određenom trenutku. Dakle, osim ekonomskih i pravnih kriterija, osobita pažnja zasigurno će se posvetiti stvaranju učinkovitih institucija i poticajnog poslovnog okruženja jer su oni uz primjerene ekonomske politike preduvjet održive konvergencije. Sve do tada ulaznica u eurozonu bit će uskraćena“, zaključuje Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke.