Liana Keserić panelistica na konferenciji „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“

16.10.2017

Liana Keserić, članica Uprave RBA, sudjelovala je kao panelistica na konferenciji „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“.

 

Liana Keserić, članica Uprave RBA, sudjelovala je kao panelistica na konferenciji „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“, u panelu pod nazivom „Pita li se ovdje išta poduzetnike i poslodavce“.

Prije početka panela i rasprave, uvodna izlaganja koja su ujedno i poslužila kao uvod u diskusiju, održali su stručnjaci, odnosno profesori s fakulteta Elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te Ekonomskog fakulteta. Tako je prvo predavanje o STEMu održao prof. dr. sc. Ivica Puljak, dok je prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić govorio o trenutnom stanju u hrvatskom školstvu te fleksibilnosti obrazovnog sustava.

Uslijedila je panel rasprava i diskusija, na kojoj su sudjelovali Liana Keserić (RBA), dr.sc. Gorana Deranja (HUP), Vladimira Senčar Perkov (INA), Ivan Skender (VIP), Luka Škacan (Hrvatska pošta) te i Ana Dasović iz 24sata.

Nakon uvodnog dijela, Keserić je u svom dijelu izlaganja među ostalim naglasila: „Bankarstvo je danas izazovna industrija. Naime, današnje bankarstvo i bankarstvo iz prijašnjeg vremena nisu usporedivi te se već sada nazire činjenica da će banke u budućnosti biti više nalik IT poduzećima. Za banke i financijsku industriju rekla bih da izazov leži u tome da je potrebno pronaći adekvatan način transformacije u organizaciju koja brže usvaja nova tehnološka rješenja i brže reagira na promjene iz okoline, a sve sa vizijom klijentski centrirane kompanije“.

Kada su se na panelu dotaknuli školstva i obrazovanja, Keserić je poručila: „Ono na čemu sada intenzivno radimo je pružanje realnih poslovnih slučajeva, putem kojih mladi uče kako konkretno mogu primijeniti svoja akademska znanja. Kao poslodavac, pružamo kontinuiranu nadogradnju, sufinanciranje visokog školstva i nudimo set poslovnih slučajeva, gdje spajamo inovativnost i kreativnost s realnim poslovnim životom i situacijama. Što je čovjek stariji to više razumije da je znanje nešto što ti nitko ne može oduzeti. Kad mlada osoba dođe u veliko poduzeće, susretne se s mnogim izazovima, koji proizlaze iz toga što mi tražimo multidisciplinarna znanja i pristup projektima te svakodnevnim zadacima. Samo formalno obrazovanje i inicijativa u mladim ljudima, ponekad nije dovoljno, već je važno da osoba ima širi interes, visok voljni moment i radnu energiju od onoga što mora napraviti, da je spremna napraviti korak više od samog formalnog zadatka. Naime, svi u organizacijo moraju imati razumijevanje svoga posla i znati što poduzeće želi postići. Dodatno, jako je važan sustav vrijednosti u poduzeću, koji na svim razinama funkcionira. Ljudi se na kraju brzo odluče je li to okruženje za njih ili nije. Samo kao zanimljivost, istaknula bih jedan interni projekt RBA, prilikom kojeg su se ljudi dobrovoljno i samoinicijativno formirali u timove i donijeli krasne rezultate. Tijekom projekta, pripremili su osam projekata, poslovnih slučajeva koji su bili implementirali. Ono što želim reći je da u formalnom obrazovanju ipak nedostaje multidisciplinarnost“.

Kao zaključak svoga izlaganja, Keserić je poručila: „Na tržištu smo već 22 godine. Tradicionalan način rada i razmišljanja, ne proizvodi dodanu vrijednost, a novi poslovni modeli počivaju upravo na tome da na neki od načina pružite dodanu vrijednost. Svako poduzeće mora pronaći svoj tempo. Puno se govori o agileu, design thinkingu i slično. Sigurno je da jedan dio poduzeća mora podržavati "hladan pogon", dok drugi dijelovi moraju raditi na način koji će nas odvesti bliže ka ostvarivanju zacrtane vizije. Pritom je potrebno odabrati prave ljude koji to mogu voditi i koji se ne boje, kojima treba dati uvjete i vrijeme, svrhu, cilj te alate. Potrebno je izgraditi kulturu koja je sposobna brzo učiti na greškama te kulturu koja je otvorena za promjene“, zaključila je Keserić.

Konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" prva je konferencija o obrazovanju u Hrvatskoj koja na jednom mjestu okuplja sve interesne javnosti vezane za ovu najvažniju tematiku hrvatskog društva – od Ministarstva znanosti i obrazovanja, veleposlanstva, uglednih znanstvenika i profesora do studenata. 24sata, kao organizator konferencije, već tri godine sustavno ističe obrazovanje kao ključnu odrednicu razvoja budućnosti Hrvatske putem istoimene rubrike u tiskanom izdanju 24sata kao i na web portalu, dok se RBA ove godine na projektu pridružila kao partner projekta.

Cilj konferencije je poticati promjene te podignuti razinu opće svijesti o važnosti obrazovanja za budućnost Hrvatske. Također, jedan od važnijih ciljeva projekta je dati prostor za izražavanje mišljenja svim važnim interesnim skupinama vezanim za obrazovanje, potaknuti generalnu raspravu te potaknuti razvoj i obrazovanje u deficitarnim zanimanjima važnima za budućnost Hrvatske, posebice iz STEM područja. Krajnji željeni cilj je pretvoriti temu obrazovanja u najvažniju temu u hrvatskom društvu.

Projekt „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“ će u konačnici dati odgovore na pitanja:

Kako bi hrvatsko obrazovanje trebalo izgledati?

Kako ćemo stvoriti učenika spremnog za tržište rada?

Kako ćemo digitalizirati škole?

Zašto je potrebno naglasak staviti na STEM skupinu predmeta?

Kakve zaposlenike dobivaju poslodavci nakon faksa? te

Kojim vještinama bi se studenti trebali učiti na fakultetu da bi bili konkurentniji?

        
Uz konferenciju biti će organiziran i speed dating s poslodavcima-  mjesto na kojem studenti mogu razgovarati sa poslodavcima i priložiti svoj životopis.