RBAnalize: U sjeni Agrokora gospodarstvo nastavlja rasti

27.04.2017

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su novo izdanje tromjesečne publikacije RBAnalize s naslovom „U sjeni Agrokora gospodarstvo nastavlja rasti“.

 

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su novo izdanje tromjesečne publikacije RBAnalize s naslovom „U sjeni Agrokora gospodarstvo nastavlja rasti“.

Povratak političke stabilnosti, iznadočekivani rast gospodarstva te naposljetku bitno povoljniji fiskalni pokazatelji u 2016. godini, za nagradu su donijeli stabilizaciju kreditnoga rejtinga Republike Hrvatske od strane tri glavne rejting agencije. On je i dalje daleko ispod investicijske razine te jasno upozorava da se za povratak u „klub poželjnih“ još podosta mora učiniti, osobito u segmentu strukturnih politika koje su neophodne da se rast učini održivijim, a gospodarstvo manje ranjivim. Za razliku od pretkriznoga vremena, rast se i dalje odvija u uvjetima nominalnoga razduživanja svih sektora, ali i uz preusmjeravanje (re)financiranja financijskih obveza na domaće izvore financiranja, čime se polagano mijenja i valutna struktura duga u korist domaće valute.

Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj osnovi, izgledno je da će prva objava BDP-a za razdoblje od siječnja do ožujka donijeti solidan realan godišnji rast. Time će biti ohrabrena naša očekivanja o nešto bržoj dinamici ovogodišnjega rasta u usporedbi s 2016. godinom.

Predvodnici rasta u prvom tromjesečju bit će osobna potrošnja, ali i izvoz roba i usluga. Visoke stope rasta izvoza roba potvrđuju pozitivne učinke ulaska u jedinstveno europsko tržište, ali prije svega činjenicu da se sve više hrvatskih poduzeća (osobito malih i srednjih) okreće inozemnom tržištu. Povećanjem prihoda od izvoza u bilancama umanjuje se ovisnost o razmjerno malom hrvatskom tržištu, brže se prenose nova znanja i tehnologije, umanjuje se ranjivost gospodarstva te se omogućava stvaranje novih radnih mjesta.

Očekivanja da će gospodarstva EU i ostalih važnijih vanjskotrgovinskih partnera i u nadolazećem dijelu godine bilježiti jačanje potražnje, donijet će i rast hrvatskoga robnog izvoza, dok će s druge strane izvoz usluga (turizma) kao i jačanje domaće potražnje generirati uvoz. Potrošnja kućanstava ohrabrena je poreznim rasterećenjem, naznakama izvrsne turističke predsezone i sezone te stabilizacijom tržišta rada.

Blago usporavanje moguće je kod investicija, iako očekujemo njihov rast i značajniji doprinos na razini cijele godine. Investicije polako dobivaju zamašnjak kroz sredstva iz europskih fondova, a razdoblje pred lokalne izbore uobičajeno je popraćeno investicijskom aktivnošću javnoga sektora. Međutim, upravo su investicije prema našem mišljenju najosjetljivija komponenta na možebitne utjecaje koji proizlaze iz događanja vezanih uz Agrokor.

Utjecaj Agrokora i povezanih dobavljača na cjelokupno gospodarstvo vrlo je teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka i informacija te načina i brzine provođenja restrukturiranja. I dok se direktna bruto dodana vrijednost koncerna Agrokor može donekle procijeniti, problem uvelike predstavlja, ali i pojačava velik broj subjekata oslonjenih na taj koncern, čije buduće poslovanje uvelike ovisi o uspješnosti provođenja procesa restrukturiranja. Kratkoročno gledano, premošćivanje problema Agrokora s likvidnošću omogućilo je predah cijelom gospodarstvu, vjerojatno bez značajnijeg utjecaja na osobnu potrošnju, ali uz odgodu određenih investicija. Međutim, „slučaj Agrokor“ upozorio je ponovno na već dugo prisutne manjkavosti unutar samoga gospodarstva kroz aktualiziranje problema nemogućnosti naplate potraživanja.

Indeks CROBEX u ožujku je zabilježio oštar pad uslijed nervoze investitora oko krize s Agrokorom, pa su minuse na tromjesečnoj razini zabilježile ne samo dionice kompanija u sastavu Agrokora već i ostale sastavnice CROBEX-a iz prehrambenoga sektora. S obzirom na brojne neizvjesnosti oko nastavka rješavanja situacije u Agrokoru i njegovih dobavljača, vrlo je izazovno artikulirati očekivanja kako za gospodarstvo u cijelosti tako i za smjer kretanja dioničkih indeksa na Zagrebačkoj burzi u sljedećih 15 mjeseci i kasnije. Toliko je, naime, prema Lex Agrokor, predviđeno trajanje izvanredne uprave u Agrokoru, koja bi nakon stabilizacije poslovanja trebala iznjedriti nagodbu s dobavljačima i vjerovnicima toga koncerna.

Dinamika rasta potrošačkih cijena ubrzala se na oko 1 posto u prvom tromjesečju, pretežito pod utjecajem cijena energenata i prehrane kao posljedica prelijevanja s inozemnih robnih tržišta. Isti čimbenici bit će glavni generatori rasta cijena i u nastavku godine, ali prosječna cijena barela sirove nafte trebala bi se zadržati na 58 dolara. S jedne strane OPEC bi trebao sredinom godine produljiti dogovor oko smanjenja kvota proizvodnje, ali provedba u cijelosti uvijek predstavlja rizik. Ne treba zanemariti ni proizvodnju iz nekonvencionalnih izvora poput škriljevca u SAD-u. U takvim uvjetima inflacija i u Hrvatskoj i u eurozoni trebala bi ostati umjerena i prihvatljiva središnjim bankama za nastavak provođenja ekstremno ekspanzivne monetarne politike. Stoga će se i tijekom idućih tromjesečja kamatne stope kretati oko svojih povijesnih minimuma.

Navedeno zasigurno nije razlog za opuštanje u fiskalnoj politici. Podaci za prve mjesece 2017. godine nedostaju, ali rast sugerira da bi prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija. S druge strane, ako su rashodi ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o daljnjoj prilagodbi i sve većoj mogućnosti za izlazak iz procedure prekomjernoga deficita. Ali tu posao ne treba stati, već naprotiv, trebao bi se nastaviti s konkretnim strukturnim mjerama u konkretnim javnim politikama.