U siječnju godišnji rast inflacije 0,9%

27.02.2017

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, unatoč mjesečnom padu potrošačkih cijena od 0,1% prosječna stopa inflacije zabilježila je rast 0,9% u usporedbi sa siječnjem 2016.

 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, unatoč mjesečnom padu potrošačkih cijena od 0,1% prosječna stopa inflacije zabilježila je rast 0,9% u usporedbi sa siječnjem 2016. Navedena godišnja stopa inflacije najviša je od rujna 2013.

Osim učinka baznog razdoblja (u siječnju prošle godine potrošačke cijene su pale za 0,8% godišnje), rast inflacije u siječnju potpomognut je godišnjim rastom cijena prijevoza (+5,9%) osobito u kategoriji u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile (gdje je zabilježen dvoznamenkasti rast od 12,8%) zbog prelijevanja viših cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima. Pozitivan doprinos došao je iz kategorija hrane i bezalkoholnih pića te alkoholnih pića i duhana (obje su zabilježile rast od +2,5%). Rast u kategoriji hrane osobito se odnosi na neprerađene prehrambene proizvode (+5,9% u prosjeku), što se može povezati s nepovoljnim klimatskim uvjetima i prelijevanjem cijena s inozemnih robnih tržišta. S druge strane, rast trošarina u kategoriji duhana (već u prosincu prošle godine) te ostale porezne izmjene u okviru sveobuhvatne porezne reforme zasigurno su utjecale na veće cijene.

Snažniji rast godišnjih cijena obuzdan je padom u kategoriji stanovanje, voda, električna energija i ostala goriva čije su cijene usluga u prosjeku niže za 4,6% na godišnjoj razini. Sveukupno gledajući cijene ukupnih dobara porasle su 1,2% dok su cijene usluga u sastavu košarice potrošačkih dobara zabilježile pad od 0,1% u odnosu na lanjski siječanj.

Prema našim očekivanjima, tijekom nadolazećih mjeseci očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od promijenjene (više) stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina. S druge strane rast plaća i posljedična očekivanja o jačanju domaće potražnje ne bi trebali imati značajniji učinak na inflaciju, osobito u uvjetima još uvijek slabog tržišta rada i usmjeravanja potrošnje dominantno u zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Nepoznanica još uvijek ostaju potencijalne administrativne promjene i utjecaji na određene kategorije dobara i usluga (poput cijena plina). Uz projicirani lagani rast cijena nafte na svjetskim tržištima te postupni oporavak potražnje očekujemo da bi prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao biti na razini od 1,9%.