Nastavak godišnjeg pada bruto inozemnog duga

08.02.2017

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 42,564 mlrd. eura.

 

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem listopada prošle godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 42,564 mlrd. eura. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio blagi rast od 155 mil. eura (0,4%), u odnosu na listopad 2015. godine bruto inozemni dug je niži za 4.653 mlrd. eura odnosno 9,9%. Tako je i jedanaesti mjesec zaredom nastavljen neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od konca 2015. U razdoblju od prvih deset mjeseci 2016. ukupna razina bruto inozemnog duga smanjila se za preko 2,8 mlrd. eura odnosno 6,2%.

Izuzev drugih monetarnih financijskih institucija (banaka) mjesečnom povećanju bruto inozemnog duga doprinijele su sve ostale komponente (izravna ulaganja, opća država, središnja banka te ostali domaći sektori). Istovremeno je najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora tj. banaka čiji se bruto inozemni dug koncem prošlogodišnjeg listopada spustio na 4.888 mlrd. eura (0,2% niže u odnosu na prethodni mjesec). U usporedbi s istim razdobljem 2015. godine banke su smanjile inozemne obveze za preko 2 mlrd. eura, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini neprekidno datira od svibnja 2012. godine. Štoviše, u promatranom mjesecu potvrđen je i snažan intenzitet bankarskog razduživanja po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 29,7%. Tijekom prvih deset mjeseci prošle godine dug bankarskog sektora smanjen za 1.237 mlrd. eura te je u odnosu na kraj 2015. godine niži za 20,2%. Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek skromne potražnje za kreditima. Također, strukturnim operacijama središnje banke povećali su se dugoročni izvori financiranja banaka u kunama što je posljedično rezultiralo povećanom atraktivnošću (domaćeg) zaduživanja u kunama.

Tako se i u segmentu poduzeća povećala potražnja za kunskim kreditima (uz smanjenju potražnju za eurskim kreditima). Budući da se oko polovice ukupnog duga poduzeća odnosi na izravno zaduživanje u inozemstvu, pad potražnje za eurskim kreditima odražava se na smanjenje inozemne zaduženost (kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka). Koncem listopada prošle godine ukupan bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 15.666 mlrd. eura što je za 864 mil. eura (5,2%) niže u odnosu na isti mjesec 2015.

Također, godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, koncem listopada je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 14,747 mlrd. eura što je za preko 1 mlrd. eura niže u odnosu na isti mjesec 2015. (godišnji pad od 6,8%). Iznadočekivani fiskalni pokazatelji u prošloj godini (uz odgođen plasman euroobveznice) rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu. U odnosu na kraj 2015. bruto inozemni dug države niži je za 1.137 mlrd. eura (pad od 7,2%).

Prema našim očekivanjima, nadolazeći podaci za kraj prošle godine mogli bi potvrditi nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga, podržanog smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. Dodatno potaknut očekivanim rastom BDP-a, krajem 2016. godine bruto inozemni dug će po prvi puta nakon sedam godina zabilježiti pad ispod razine 100% BDP-a.