Nastavak godišnjeg pada bruto inozemnog duga

09.03.2017

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 43,843 mlrd. eura.

 

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni bruto inozemni dug iznosio je 43,843 mlrd. eura. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio rast od 1,2 mlrd. eura (2,9%), u odnosu na studeni 2015. godine bruto inozemni dug je niži za 3.254 mlrd. eura odnosno 6,9%. Tako je i dvanaesti mjesec zaredom nastavljen neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od konca 2015. U razdoblju od prvih jedanaest mjeseci 2016. ukupna razina bruto inozemnog duga smanjila se za preko 1,5 mlrd. eura odnosno 3,4%.

Rast bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini najvećim je dijelom rezultat transakcija HNB-a (rast za 1,1 mlrd. kuna u odnosu na listopad) te blagog rasta komponenti izravnih ulaganja i opće države, dok su druge monetarne financijske institucije (banke) i ostali domaći sektori zabilježili blago mjesečno smanjenje bruto inozemno duga.

Istovremeno je najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao od daljnjeg nastavka razduživanja financijskog sektora tj. banaka čiji se bruto inozemni dug koncem prošlogodišnjeg studenog spustio na 4.686 mlrd. eura (4,1% niže u odnosu na prethodni mjesec). U usporedbi s istim razdobljem 2015. godine banke su smanjile inozemne obveze za preko 1,4 mlrd. eura, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini neprekidno datira od svibnja 2012. godine. Pri tome se udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu s 25,6% u svibnju 2015. spustio na 10,7% u studenom prošle godine te je u promatranom mjesecu potvrđen i snažan intenzitet bankarskog razduživanja po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi od 32,5%. Tijekom prvih jedanaest mjeseci prošle godine dug bankarskog sektora smanjen za 1.434 mlrd. eura te je u odnosu na kraj 2015. godine niži za 23,5%. Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek skromne potražnje za kreditima. Također, strukturnim operacijama središnje banke povećali su se dugoročni izvori financiranja banaka u kunama što je posljedično rezultiralo povećanom atraktivnošću (domaćeg) zaduživanja u kunama.

Tako se i u segmentu poduzeća povećala potražnja za kunskim kreditima (uz smanjenju potražnju za eurskim kreditima). Budući da se oko polovice ukupnog duga poduzeća odnosi na izravno zaduživanje u inozemstvu, pad potražnje za eurskim kreditima odražava se na smanjenje inozemne zaduženost (kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka). Koncem listopada prošle godine ukupan bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 15.642 mlrd. eura što je za 869 mil. eura (5,3%) niže u odnosu na isti mjesec 2015.

Također, godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, koncem studenog je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 15 mlrd. eura što je za preko 1 mlrd. eura niže u odnosu na isti mjesec 2015. (godišnji pad od 6,7%). Iznadočekivani fiskalni pokazatelji u prošloj godini (uz odgođen plasman euroobveznice) rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu. U odnosu na kraj 2015. bruto inozemni dug države niži je za 885 mil. eura (pad od 5,6%).

Prema našim očekivanjima, nadolazeći podaci za kraj prošle godine mogli bi potvrditi nastavak trenda godišnjeg pada bruto inozemnog duga, podržanog smanjenjem zaduženosti svih ključnih sektora. Dodatno potaknut rastom BDP-a, krajem 2016. godine bruto inozemni dug će po prvi puta nakon sedam godina zabilježiti pad ispod razine 100% BDP-a.