Nastavak nominalnog pada ukupnih kredita i u rujnu

14.11.2017

Posljednji podaci HNB-a ukazuju na blagi mjesečni rast (+0,8%) ukupnih kredita što nije značajnije utjecalo na kretanja na godišnjoj razini.

 

Posljednji podaci HNB-a ukazuju na blagi mjesečni rast (+0,8%) ukupnih kredita što nije značajnije utjecalo na kretanja na godišnjoj razini. Naime, na kraju rujna ukupni plasmani kreditnih institucija nominalno su iznosili 255,7 mlrd kuna što je u odnosu na isti mjesec prošle godine manje za 5 mlrd kuna odnosno 1,9%. Navedeno je uglavnom rezultat prodaje nenaplativih plasmana. Spomenuti pad predstavlja nastavak neprekinutog negativnog niza posljednje dvije godine. Štoviše posljednja pozitivna godišnja stopa rasta zabilježena je u rujnu 2015. kada je iznosila 1,4% (najviša stopa rasta od kolovoza 2012.).

Pad nominalnog iznosa ukupnih kredita podržano je padom valutnih plasmana (deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu) dok oni u domaćoj valuti bilježe rast na godišnjoj razini. Tako su valutni krediti koji u ukupnim kreditima čine 62% niži za 10,1 mlrd kuna odnosno 5,9% dok su oni kunski viši za 5 mlrd kuna odnosno 5,6%. Padu nominalnog iznosa valutnih plasmana svakako je pridonilo i jačanje kune u odnosu na euro koje umanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro.

Promatrajući prema sektorima, najveći dio kreditnih potraživanja odnosi se na kućanstva (46,1%) koja su nominalno iznosila 118 mlrd kuna. Uz blagi rast na mjesečnoj razini od 0,9%, u odnosu na lanjski rujan ukupni krediti kućanstvima viši su za 427 mil. kuna ili 0,4%. U strukturi kredita kućanstvima prevladavaju stambeni te gotovinski nenamjenski krediti s udjelima 43,8% odnosno 36,1%. Isto tako primjetno je smanjenje deviznih kredita i kunskih kredita vezanih uz valutnu klauzulu kućanstvima za 7,6 mlrd kuna (-10,8% godišnje) dok se povećao iznos kunskih stambenih kredita za 8 mlrd kuna (+17%). Tako se udio kunskih stambenih kredita s 40% koliko je iznosio u rujnu 2016. povećao na gotovo 47%. Suprotno tome udio kunskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja padati pa je u rujnu iznosio manje od 35%. Spomenuti krediti iznosili su nominalno 85,6 mlrd kuna što predstavlja rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini (0,2% odnosno 0,3%). 

Naposljetku, godišnju stopu pada ukupnih kredita podržava i snažan godišnji pad plasmana ostalim financijskim institucijama (-28,2% godišnje) kao i plasmana središnjoj državi (-8,5%).