« Nazad

22. 12. 2016. - 2017. godina: Politika utječe na gospodarski rast i tržišta kapitala

Raiffeisen RESEARCH, organizacijska jedinica za istraživanja Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), objavila je svoje dvije strategije za tržišta kapitala u prvom tromjesečju 2017. godine pod nazivom Central & Eastern European  Strategy i Global Markets. U obraćanju novinarima, voditelj globalnih istraživanja Peter Brezinschek poseban je naglasak stavio na političke događaje, koji će imati utjecaja na rast gospodarstva i tržišta kapitala u europodručju te u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE), kao i na međunarodnim tržištima.
 
"2016. godina bila je godina političkih iznenađenja čiji se značaj proteže i daleko u budućnost. Za tržišta kapitala, osim Brexita u lipnju, bili su odlučujući neočekivan ishod američkih izbora u studenome i neuspjeh talijanske ustavne reforme. Važni izbori planirani za 2017. godini u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj te vjerojatno u Italiji već bacaju sjenu neizvjesnosti na cjelokupnu investicijsku klimu. Kapitalni jaz talijanskih banaka bio je glavni razlog za produljenje operacija kvantitativnoga popuštanja Europske središnje banke u mjesečnom iznosu na razini 60 milijarda EUR koje traje do kraja prosinca 2017. godini", izjavio je Brezinschek.
 
Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja RBA, dodala je: "Ekonomski rast u 2016. godini nadmašit će očekivanja i onih najoptimističnijih. Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka srednje i istočne Europe s dobrim izgledima da se ista nastavi i tijekom 2017. godine. Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih. Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme koja je prošla parlamentarnu proceduru u posljednjem tromjesečju 2016. godine. Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava. Osim smanjenja poreznog opterećenja (prema procjenama za oko 1 postotni bod odnosno na ispod 37 posto BDP-a) pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i na rast potencijalnoga BDP-a za oko 0,6pb. Kratkoročno, trošak porezne reforme u obliku smanjenja proračunskih prihoda procjenjuje se na 3,3 mlrd kuna. Ipak, izgledno je da će se dio prihoda nadoknaditi kroz veću potrošnju i investicije. Smanjenjem poreza na dohodak, unatoč ukidanju određenih olakšica, potpiruje se optimizam potrošača. Uz potisnutu inflaciju i očekivanja da će i 2017. godina donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će osobna potrošnja nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili i u 2016. godini. Važnost turizma ogleda se u strukturi smještajnih kapaciteta gdje je udio privatnoga smještaja kućanstava značajan. Turizam će prema našim očekivanjima i dalje generirati investicije. U uvjetima početka pozitivnoga poslovnog ciklusa, investicije zamašnjak dobivaju i uspješnijim korištenjem sredstava EU fondova. To se odnosi i na privatne i na javne investicije. Očekivano jačanje domaće potražnje te razmjeno snažan rast izvoza usluga (primarno turizma) za sobom povlači snažniji rast uvoza roba. Stoga očekujemo blago negativan učinak neto inozemne potražnje. Time ponovno dolazi do izražaja niska konkurentnost hrvatskoga realnog sektora (industrije) te posljedično visoka uvozna ovisnost. Naime, unatoč pozitivnim promjena i činjenici da su se hrvatska poduzeća (osobito srednja i mala) okrenula inozemnim tržištima, izvoz roba i njegov značaj u Hrvatskoj ostaje mali i nedovoljan da bude pokretač rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta. Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neefikasne javne administracije koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnoga gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, problem velikih javnih sustava (zdravstvo, školstvo i socijala) trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata. U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. godini ima šansu rast učiniti stabilnijim i održivijim. I dok prihodna strana proračuna za 2017. – 2019. godinu ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanjem i strukturnim promjenama na rashodnoj strani. Naime, značajni pritisci različitih korisnika državnoga proračuna pojačavaju rizik na daljnji rast rashoda. Stoga, u usporedbi s Vladinim prognozama, naša procjena manjka u državnoj blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak dovoljna za ostvarivanje primarnoga suficita i polagano smanjenje javnoga duga", zaključila je Živković Matijević. 
 
Europa: reforme potisnute u drugi plan
Britansko "da" za izlazak iz EU-a i talijansko "ne" ustavnoj reformi ukazuju na nepovjerenje velikoga dijela europskog stanovništva prema europskim institucijama i vlastitim nacionalnim vladama. Političke stranke koje sebe ne vide kao dio nepopularnog establishmenta promiču sigurnost zapošljavanja uz više plaće jačanjem protekcionizma.  Posljedično tomu i etablirane političke stranke svojim gospodarskim politikama, barem u nekoj mjeri, udovoljavaju populističkim zahtjevima. Države poput Portugala, Italije ili Španjolske najavile su programe potrošnje za podršku gospodarstvu premda bi se u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu zahtijevala restriktivnija proračunska politika.
 
Međutim, nastojanja da se stane na kraj prevladavajućoj skepsi i odbijanju daljnjih reforma ne javljaju se samo na nacionalnoj, nego i na europskoj razini. Odustajanje od sankcija za kršenja Pakta o stabilnosti i rastu, kao i potrebu za ekspanzivnijom fiskalnom politikom u cijelom europodručju neke od ključnih država članica smatraju signalom za povećanje vlastite državne potrošnje. "Razina nacionalnoga blagostanja ne povećava se trajno brzo ostvarenim, nego održivim gospodarskim rastom. No, da bi se to postiglo, potrebne su daljnje strukturne reforme", pojašnjava Brezinschek.
 
Za 2017. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCHA u europodručju očekuju rast realnoga BDP-a po stopi od 1,5 posto (2016.e: 1,6 posto), a od ključnih država u Njemačkoj 1,7 posto (2016.e: 1,8 posto), Francuskoj 1,3 posto (2016.e: 1,2 posto), Španjolskoj 2,5 posto (2016.e: 3,3 posto) te Italiji 0,6 posto (2016.e: 0,9 posto). Čini se da pregovori o Brexitu u Velikoj Britaniji već izazivaju značajno usporavanje rasta realnoga BDP-a prema razini od 1,0 posto u 2017. (2016.e: 1,9 posto).
 
SAD očekuje "Trumpov učinak"
U SAD-u analitičari Raiffeisen RESEARCHA za 2017. očekuju jasno ubrzanje rasta realnoga BDP-a za 2,4 posto (2016.e: 1,6 posto). Međutim, ova prognoza ne uključuje učinke mogućih zakonodavnih prijedloga Trumpove vlade. Ipak, ima dokaza u prilog blagomu pozitivnom učinku na sadašnju prognozu.
 
Određivanje smjera prema izrazito ekspanzivnoj fiskalnoj politici u SAD-u, uz snažno povećanje proračunskih deficita, donosi novu dinamiku na tržišta. Jedan od prvih koraka Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a vjerojatno će biti velik program smanjenja poreza (kako za poduzeća, tako i za kućanstva). Burze su također vrlo brzo u svoja očekivanja ugradile objavljena ulaganja u infrastrukturu. Inflacijska očekivanja počinju jačati, a značajno su se povećale i cijene sirovina i energije. Istodobno je od Trumpova izbora za predsjednika došlo do nagloga povećanja dugoročnih kamatnih stopa na tržištu kapitala. U SAD-u su prinosi porasli za 90 baznih bodova, u Njemačkoj za 55 baznih bodova, a na nekim tržištima u razvoju za više od 100 baznih bodova. Tako je krivulja prinosa postala još pozitivnija, a vjerojatno će takvo kretanje obilježiti i cijelu 2017. godinu.
 
Kamatne stope u SAD-u također rastu, ali ne onako brzo kao što bi mogle u povijesnom kontekstu. Razlika između tržišnih očekivanja i smjernica buduće politike kamatnih stopa središnjih banaka znatno se smanjila od američkih izbora naovamo. Što su brže prilagodbe kamatnih stopa to je niže dugoročno povećanje prinosa, koje je također značajno za europsko tržište obveznica duljega dospijeća.
 
Nacionalni interesi ugrožavaju gospodarski razvoj SIE-a
U SIE-u analitičari Raiffeisen RESEARCHA za 2017. očekuju rast realnoga BDP-a u podregiji Srednje Europe za 3,0 posto (2016.e: 2,6 posto), u Jugoistočnoj Europi za 3,3 posto (2016.e: 3,8 posto) te u Istočnoj Europi za 1,0 posto (2016.e: -0,5 posto). Osobito vrijedi spomenuti predvodnike rasta, Albaniju sa stopom rasta BDP-a od 4,0 posto (2016.e: 3,5 posto), Rumunjsku sa 3,6 posto (2016.e: 4,7 posto) i Slovačku sa 3,3 posto (2016.e: 3,3 posto).
 
"Tendencija sve većega pogodovanja nacionalnim interesima nauštrb tržišnih rješenja zamjetna je, nažalost, i u SIE-u. Kratkoročno gledajući, to neće ugroziti snažnu dinamiku rasta, ali će se velike prednosti fleksibilnosti i deregulacije na ovim tržištima u dugoročnijem razdoblju smanjiti", ističe Brezinschek o stanju u regiji SIE-a.
 
U Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i dalje prevladava snažna domaća potražnja, koja će u 2017. dovesti do prosječnog rasta BDP-a za nešto više od 3 posto, ali će ulaganja ostati ispod očekivanja. Dok će, kratkoročno gledajući, korištenje sredstava EU-a i dalje biti važno, na izravna strana ulaganja u dugoročnijem razdoblju ima utjecaja političko okružje. Ohrabrujući trend na tržištu rada i razmjerno visoka povećanja plaća i dalje podržavaju osobnu potrošnju kao pokretač rasta. Rusija se vraća u područje skromna rasta po stopi od 1 posto (2016.e: -0,5 posto), dok će Ukrajina zabilježiti 2,0 posto (2016.e: 1,0 posto).
 
Domaća potražnja nositelj gospodarskog oporavka u Austriji
Skroman gospodarski oporavak u Austriji koji pokreće domaća potražnja vjerojatno će se nastaviti uz stopu rasta realnoga BDP-a od 1,3 posto 2017. godine (2016.e: 1,4 posto). Zahvaljujući povećanju obujma trgovinske razmjene, u 2018. očekuje se stopa od 1,5 posto. Kretanje zaposlenosti posljednjih mjeseci bilo je pozitivno, ali možda će biti kratkoga daha jer bi porast zapošljavanja, zbog djelovanja različitih činitelja (migracije iz novih država članica EU-a, pristup tržištu rada za podnositelje zahtjeva za azil, sve veći udio žena i starijih osoba), ipak mogao biti nedostatan za apsorpciju povećanja potencijalne radne snage.
 
Razlika u razini inflacije u odnosu na europodručje tijekom 2016. ponešto se povećala. To je najviše zbog kategorija "Restorani i hoteli" i "Stanovanje", kao i drugih uobičajenih razloga. Za 2017. i 2018. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju više stope inflacije, i to 2,0 posto odnosno 2,1 posto (europodručje: 1,5 posto).
 
Cijena nafte
Prvi puta od prosinca 2008. države članice OPEC-a dogovorile su se o smanjenju proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela na dan na razinu 32,5 milijuna barela na dan. Ovaj sporazum stupa na snagu 1. siječnja 2017. i vrijedit će šest mjeseci. U svakom slučaju, taj će dogovor dovesti do približavanja ponude i potražnje. Posljedično tomu trenutni će se viškovi ponude nafte na tržištu u prvoj polovini 2017. pretvoriti u manjak. Stoga je Raiffeisen RESEARCH prethodnu prognozu za 2017. prilagodio za 3 američka dolara, tako da za sljedeću godinu očekuje prosječnu cijenu nafte Brent od 58 dolara po barelu.
 
Utjecaj na valutna tržišta
Povećanje razlike kamatnih stopa u SAD-u i europodručju trebalo bi pogodovati dolaru, osobito u prvoj polovini 2017. Analitičari Raiffeisen RESEARCHA zadržali su svoju prognozu tečaja do sredine 2017. na 1,02 EUR/USD. Nasuprot tomu, očekuju vrlo male pomake tečaja švicarskoga franka u odnosu na euro. Zbog političkih prilika u Poljskoj i ekspanzivne monetarne politike u prognoziranju tečaja eura u odnosu na poljski zlot znatno su oprezniji nego prije. U Raiffeisen RESEARCHU također predviđaju tek manje pomake tečaja mađarske forinte i češke krune iako će u drugoj polovini 2017. vjerojatno doći do prestanka njihova fiksiranja u odnosu na euro. Jačanje cijene nafte i povećanje razlike kamatnih stopa podržavaju tečaj ruskog rublja.
 
Utjecaj na obveznička i dionička tržišta
Očekivanja o dobiti poduzeća za 2017. ambiciozna su, ali u slučaju SAD-a čine se realnima samo ako budu provedena znatna smanjenja poreza. Kao pozitivni činitelji kretanja na burzama nastavljaju se umjeren gospodarski oporavak i obilna ponuda likvidnosti od strane središnjih banaka. Globalna međuovisnost prinosa na obveznice duljih dospijeća dovodi do smanjenja cijena obveznica. Međutim, i državne i korporativne obveznice kraćih dospijeća mogle bi pošteđene pada cijena zahvaljujući kvantitativnome popuštanju u Europi. 
 
Analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju da će uvjeti na dioničkim tržištima u regiji SIE-a u prvoj polovini 2017. biti povoljni, gotovo kao i na etabliranim dioničkim tržištima. Uz monetarnu politiku, izgledno je da će na porast cijena utjecati kako očekivanja rasta, tako i kretanja zarade. Za većinu dioničkih indeksa do sredine 2017. predviđaju mogućnost za rast u rasponu od 5 do 10 posto, pri čemu bi se među predvodnicima mogao naći austrijski ATX. Na obvezničkim tržištima u prvim mjesecima iduće godine analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju stanovitu konsolidaciju nakon korekcija s kraja 2016. No, općenito govoreći, do umjerenoga povećanja prinosa trebalo bi doći najkasnije u drugoj polovini godine.
 
ATX: dobar početak godine na austrijskoj burzi
Povećanjem za oko 11 posto, uključujući dividende, vodeći bečki burzovni indeks ATX u protekloj godini ostvario je bolje cjenovne rezultate od odgovarajućih europskih indeksa. I u novoj burzovnoj godini analitičari Raiffeisen Centrobanka predviđaju sličnu uspješnost te očekuju da bi ATX do kraja 2017. mogao dosegnuti razinu od nekih 2.800 bodova. Optimističniji su u pogledu kretanja u prvoj polovini 2017., dok za ostatak godine predviđaju blagi pad uočljivosti. Njihovu ocjenu povećanja cijena u prvoj polovini 2017. podržavaju daljnje poboljšanje dinamike gospodarstva u Europi, veoma robusni gospodarski pokazatelji za SIE, povoljan utjecaj snažnog američkog dolara na austrijske izvoznike te stalna, razmjerno veća privlačnost dionica u odnosu na obveznice. Prema mišljenju Raiffeisen Centrobanka, za dioničko tržište u Austriji povoljno i što u naprednim ciklusima sekundarne dionice često ostvare bolje kretanje cijena od visokokapitaliziranih međunarodnih standardnih vrijednosnih papira. Stoga se procjena kretanja vrijednosti ATX-a, s prilagođenim odnosom cijene i zarade (PER) oko 12 za 2017. godinu, čini primjerenom te uz dobru dinamiku ostvarivanja dobiti poduzeća omogućuje daljnje povećanje cijena.
 
Financijski analitičar: Peter Brezinschek, RBI
 
 
Urednik: Helge Rechberger, financijski analitičari, RBI
Zaključni datum podataka: 15. prosinca 2016. 
Dovršeno: 20. prosinca 2016. u 17:35 h
Prva objava: 21. prosinca 2016. u 9:00 h
******
Izjava o odricanju odgovornosti
 
Izdavatelj publikacije: Raiffeisenbank Austria d.d. Petrinjska 59, 10000 Zagreb, Hrvatska ("RBA"). RBA je kreditna institucija osnovana u skladu sa odredbama Zakona o kreditnim institucijama.
Ekonomska istraživanja i Financijsko savjetovanje su organizacijske jedinice RBA. 
Nadzorno tijelo: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Miramarska 24b, 10 000 Zagreb i Hrvatska narodna banka, Trg hrvatskih velikana 3, 10 002 Zagreb.
Ova publikacija izrađena je isključivo u informativne svrhe i ne smije se reproducirati, prevoditi ili činiti dostupnom trećim osobama osim namjeravanog korisnika, u cijelosti ili djelomice, bez prethodne pisane suglasnosti RBA u svakom pojedinom slučaju. Ova publikacija ne predstavlja investicijski savjet ili osobnu preporuku glede kupovanja, držanja ili prodaje vrijednosnih papira, niti ponudu ili poziv na davanje ponude, te ne zamjenjuje niti dopunjuje bilo kakav pravni dokument koji je po propisima bilo koje države, uključujući i Republiku Hrvatsku, potreban za primarno izdanje ili sekundarnu trgovinu financijskim instrumentima, bez obzira radi li se o malim ili profesionalnim ulagateljima te bez obzira radi li se o subjektima ili rezidentima Republike Hrvatske ili koje druge jurisdikcije.  
 
Ova publikacija temelji se na javno dostupnim informacijama, koje smatramo pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzimamo nikakvu odgovornost. Sve analize sadržane u ovoj publikaciji utemeljene su jedino na javno dostupnim informacijama i pod pretpostavkom da su te informacije cjelovite i točne, a što ne mora biti slučaj i za korisnika predstavlja rizik, kako izdavatelja, tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda. Procjene, projekcije, preporuke ili predviđanja budućih događaja te mišljenja iznesena u ovoj publikaciji predstavljaju neovisne prosudbe analitičara na dan objavljivanja, ako nije drugačije navedeno. Za izradu ove publikacije značajni su bili sljedeći materijalni izvori: Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Ministarstvo financija, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Zagrebačka burza, Ekonomski institut, Bloomberg, Eurostat, The Vienna Institute for International Economic Studies i ostali izvori izričito navedeni u analizi.
 
 
RBA zadržava pravo ne ažurirati informacije iznesene u ovoj publikaciji ili ih potpuno ukinuti. Objava ažurirane analize, ako je i bude, ostaje diskrecijska odluka analitičara i RBA. U slučaju izmjena ili ukidanja informacija iznesenih u ovoj publikaciji, RBA će obavijest o izmjenama ili ukidanju kao i razloge koji su doveli do izmjena ili ukidanja publikacije objaviti na isti način kao i ovu publikaciju uz jasno upućivanje da se izmjene ili ukidanje odnosi na ovu publikaciju.
 
Ova publikacija ne može predstavljati i ne predstavlja temelj za donošenje investicijske odluke, već se svi korisnici pozivaju da se prije donošenja investicijske odluke informiraju dodatno i u mjeri koju drže potrebnom. 
Cijene vrijednosnih papira koje se navode u ovoj publikaciji su zadnje cijene dostupne u 16:30 CET na dan koji prethodi ovoj publikaciji, osim ako u samoj publikaciji nije drugačije navedeno.  
 
Investicijske mogućnosti o kojima se raspravlja u ovoj publikaciji mogu biti neprikladne za neke investitore, ovisno o njihovim konkretnim investicijskim ciljevima i investicijskom horizontu, te uzimajući u obzir njihov ukupan financijski položaj. Investicije koje su predmet ove publikacije mogu varirati s obzirom na cijenu ili vrijednost. Investitori mogu ostvariti povrat manji od početnog ulaganja. Promjene deviznog tečaja mogu imati negativan utjecaj na vrijednost investicija. Osim toga, rezultati ostvareni u prošlosti ne moraju nužno implicirati rezultate u budućnosti. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet ove publikacije nisu objašnjeni u potpunosti. Informacije su iznesene bez jamstva, u zatečenom stanju, te se ne smiju smatrati zamjenom za investicijski savjet. Investitori moraju sami donijeti odluku u pogledu primjerenosti ulaganja u bilo koji od ovdje spomenutih instrumenata, na temelju koristi i rizika koji iz njih proizlaze, vlastite investicijske strategije, te pravnog, fiskalnog i financijskog položaja. Budući da ova publikacija ne predstavlja osobnu preporuku za ulaganje, ona, niti bilo koji njezin dio, ne predstavlja osnovu za sklapanje bilo kakvog ugovora ili preuzimanje bilo kakve obveze, niti se u nju smije pouzdati u vezi s takvim radnjama, niti se ona smije koristiti kao poticaj za takve radnje. Ulagačima se savjetuje da stupe u kontakt s ovlaštenim investicijskim savjetnikom za pojedinačna objašnjenja i savjete.
 
RBA, Raiffeisen Bank International AG ("RBI"), te bilo koje s njima povezano društvo kao ni njihovi direktori, ovlaštene osobe ili zaposlenici, te bilo koja druga osoba, ne prihvaćaju nikakvu odgovornost (iz nemara ili drugog razloga) za bilo kakve gubitke prouzročene na bilo koji način zbog korištenja ove publikacije ili njezinog sadržaja, odnosno na drugi način prouzročene s njom u vezi.
Ova se publikacija distribuira ulagačima od kojih se očekuje donošenje samostalnih investicijskih odluka i procjene rizika ulaganja, kako rizika samog izdavatelja tako i tržišta kapitala i općih gospodarskih ili političkih okolnosti i izgleda, bez nepotrebnog oslanjanja na ovu publikaciju, te se, bez prethodnog odobrenja RBA, ne smije distribuirati, umnažati ili objavljivati u cijelosti ili djelomično ni u koju svrhu.
 
RBA objavljuje analize i vrednovanja financijskih instrumenata samostalno i u sklopu publikacija izrađenih i distribuiranih od strane Raiffeisen Centrobank, Austria ("RCB") te Raiffeisen Zentralbank AG, Austria ("RZB") pod imenom Raiffeisen ISTRAŽIVANJA. Analize se mogu odnositi na jednog izdavatelja ili više njih, te na financijske instrumente u njihovom izdanju. 
 
Jedinstveni kriteriji za izdavanje preporuka i klasifikaciju rizika za dioničko tržište definirani su na način:
"Kupiti"/(Buy): za dionice koje imaju očekivani ukupni povrat od najmanje 15% (20% za dionice s visokim rizikom volatilnosti/ 10% za dionice s niskim rizikom volatilnosti) i predstavljaju najatraktivnije dionice među svim našim dionicama koje analiziramo i vrednujemo za razdoblje od sljedećih 12 mjeseci.
"Držati"/(Hold): za dionice za koje očekujemo pozitivni povrat do 15% (do 20% za dionice s visokim rizikom volatilnosti/ do 10% za dionice s niskim rizikom volatilnosti) u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
"Smanjiti"/( Reduce): za dionice za koje očekujemo negativni povrat do -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
"Prodati"/( Sell): za dionice za koje očekujemo negativni povrat od preko -10% u razdoblju od sljedećih 12 mjeseci.
 
Ciljane cijene se temelje na izračunatoj fer vrijednosti dobivenoj pomoću metode usporednog vrednovanja ("peer" analize) i/ili metodom diskontiranog novčanog tijeka (DCF metodom).  Detaljna pojašnjenja korištenih metodologija dostupna su na: 
https://www.rcb.at/en/the-bank/business-segments/cr/concept-and-methods/
Prilikom objave analize, preporuka je određena koristeći gore definirane raspone. Privremena odstupanja od gore navedenih raspona ne dovode do automatske promjene preporuke nego će preporuka biti stavljena u razmatranje. 
 
Mišljenja glede kretanja kamatnih stopa na tržištu novca Republike Hrvatske i kretanja cijena državnih obveznica izdanih u Republici Hrvatskoj temelje se na analizi kretanja tržišnih pokazatelja. 
 
Ova publikacija nije ponuda ili osobna preporuka za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta. Informacije iznesene ovdje ne sačinjavaju potpunu analizu svih materijalnih činjenica vezanih za izdavatelja, industriju ili financijski instrument. Ova publikacija može sadržavati očekivanja i izjave u pogledu budućeg razdoblja što uključuje rizike i neizvjesnosti, ali time ne jamči ostvarivanje budućih rezultata u bilo kojem pogledu koje su sukladno tome podložne promjenama. U skladu s tim, nijedno jamstvo ili tvrdnja, iskazana ili implicirana, nisu stvarni i ne treba se oslanjati na pravičnost, točnost, cjelovitost ili ispravnost informacija i mišljenja iznesenih u ovoj publikaciji. 
 
 
Pregled Raiffeisen preporuka:
Kupiti Držati Smanjiti Prodati Ukinuto Pod razmatranjem
Broj preporuka 2 5 0 0 0 0
% svih preporuka 29% 72% 0% 0% 0% 0%
Usluge invest.bankarstva 0 2 0 0 0 0
% svih usl.invest.bankar. 0% 29% 0% 0% 0% 0%
 
Popis povijesnih preporuka za dionička tržišta, kamatne stope tržišta novca RH, hrvatske obveznice izdane na lokalnom tržištu i ostale preporuke dostupan je na linku: 
http://www.rba.hr/istrazivanja/povijest-preporuka
 
Napominjemo da RBA, s njom povezana društva i zaposlenici ili članovi organa upravljanja, kao i osobe koje su sudjelovale u izradi ove publikacije te s njima povezane osobe drže ili trguju financijskim instrumentima u iznosima koji premašuju 0,5% udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja ili posluju sa subjektima iz sektora na koje se ova publikacija odnosi. Međutim, RBA je primjenom mjera zaštite povjerljivosti i sprečavanja sukoba interesa u razumnoj mjeri osigurala da takva okolnost ni na koji način nije utjecala na bilo što navedeno u ovoj publikaciji. 
 
RBA je dio grupacije RBI. RBI je poslovna investicijska banka i ima sjedište u Austriji. Već 25 godina RBI djeluje u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE regiji) gdje ima mrežu banaka podružnica, leasing društava i brojnih drugih društava koja pružaju financijske usluge na 17 tržišta. Kao rezultat ovog položaja u Austriji i SIE regiji, RBI je uspostavio odnose i proširio ih u nekim slučajevima s kompanijama u sljedećim sektorima: nafta&plin, tehnologije, energija, nekretnine, telekomunikacije, financijske usluge, osnovni materijali, ciklični i ne-ciklični potrošački proizvodi, briga o zdravlju i industrija. RBI i/ili njegova povezana društva provodili su transakcije u vezi s proizvodima i uslugama (uključujući, ali ne isključivo, usluge investicijskog bankarstva) s izdavateljem iz analize, u proteklih 12 mjeseci. RBI i povezana društva uspostavili su organizacijske mjere koje su potrebne s pravnog stajališta i stajališta nadzora, a čije poštivanje prati Sukladnost (Compliance). Na sukobe interesa primjenjuju se pravna, fizička i druga ograničenja (koja se zajednički nazivaju „Kineski zidovi"), a njihova je svrha je ograničiti protok informacija između poslovnog područja/organizacijske jedinice unutar RBI, RBA, RCB, RZB te ostalih društava unutar grupe. Tako je npr. Investicijsko bankarstvo, koje obuhvaća aktivnosti korporativnog financiranja putem tržišta kapitala, odvojeno fizičkim i drugim barijerama od jedinica trgovanja te jedinica za istraživanje i analizu.
 
Potencijalni sukobi interesa navedeni niže primjenjuju se u slučaju vrijednosnih papira navedenih u analizi ako su pripadajući redni brojevi navedeni na kraju odlomka: 
1. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje više od 0,5% udjela u temeljnom kapitalu izdavatelja.
2. Izdavatelj posjeduje više od 5% udjela u temeljnom kapitalu RBA ili bilo kojem povezanom društvu.
3. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije ima značajne financijske interese u odnosu na izdavatelja.
4. RBA ili bilo koje povezano društvo djeluje kao održavatelj tržišta (ili specijalist) ili drugi održavatelj likvidnosti za vrijednosne papire izdavatelja, kada je to primjenjivo.
5. RBA ili bilo koje povezano društvo je bilo tijekom prethodnih dvanaest mjeseci glavni voditelj ili suvoditelj postupka bilo koje objavljene ponude vrijednosnih papira izdavatelja u smislu usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira izdavatelja sa i bez obveze otkupa, kada je to primjenjivo. 
6. RBA ili bilo koje povezano društvo je u bilo kojem drugom sporazumu s izdavateljem koji se odnosi na pružanje usluga investicijskog bankarstva, osim ako bi to značilo objavljivanje povjerljivih poslovnih informacija i da je sporazum bio na snazi prethodnih dvanaest mjeseci ili je tijekom istog razdoblja doveo do plaćanja naknade ili obećanja da će naknada biti plaćena, kada je to primjenjivo.
7. RBA ili bilo koje povezano društvo ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je stranka sporazuma s izdavateljem koji se odnosi na izradu preporuke, kada je to primjenjivo. 
8. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije posjeduje vrijednosne papire izdavatelja koje je analizirao.
9. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je u Nadzornom odboru/Odboru direktora izdavatelja čije je poslovanje analizirao. 
10. Analitičar ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je primio ili stekao vrijednosni papir izdavatelja prije javne ponude izdanja. U tom slučaju zahtijeva se pred-odobrenje transakcije s istaknutim datumom i kupovnom ili prodajnom cijenom. 
11. Kompenzacija analitičara ili bilo koja fizička osoba uključena u objavu publikacije je povezana s davanjem usluga investicijskih usluga od strane RBA ili bilo kojeg povezanog društva.
Primjenjive napomene: Napomena br. 3, 4 i 5. 
Portfelji analitičara i drugih fizičkih osoba koji su sudjelovali u izradi ove analize dostupni su na:
http://www.rba.hr/istrazivanja/portfelj-rba-analiticara
 
Izjava analitičara: Financijska naknada autoru analize nije i neće biti povezana, izravno ili posredno, s preporukama ili stajalištima iznesenim u ovoj publikaciji niti ista ovisi o provedenim transakcijama.
 
Zaposlenik RBA koji nije sudjelovao u izradi, ali koji je imao pristup ovoj publikaciji prije njezine distribucije, nema značajan financijski interes u jednom ili više financijskih instrumenata izdavatelja koji su predmetom publikacije. Zaposlenik RBA koji nije sudjelovao u izradi, ali koji je imao pristup publikaciji prije njezine distribucije, nije  u sukobu interesa u vezi s izdavateljem koji je predmetom publikacije. 
 
RBA ima odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga ("HANFA") za obavljanje svih poslova propisanih važećim Zakonom o tržištu kapitala i drugim važećim zakonima i podzakonskim propisima. Međutim, RBA je ovlaštena obavljati te poslove samo na teritoriju Republike Hrvatske, ne i drugdje. Ukoliko bi ova publikacija, u cijelosti ili djelomično, bila dostupna u bilo kojoj jurisdikciji osim Republike Hrvatske, treba je smatrati nepostojećom.
 
Ovaj dokument se ne smije distribuirati u UK, Japanu, Hong Kongu, Kanadi i SAD-u.